2016 – Vol 1. No. 1
Volume 1, Number 1
Betteke van Ruler
hrv. Odnosi s javnošću: premali naglasak na komunikaciji
engl. Public Relations: Too Little Emphasis on Communication
Sažetak: Proučavajući literaturu o odnosima s javnošću, dolazimo zaključka da svi glavni pristupi odnosima s javnošću prepoznaju komunikaciju kao sredstvo za “obavljanje” odnosa s javnošću; neki čak koriste “komunikaciju” u nazivu svog pristupa. Međutim, kao ključni koncept koji treba definirati i raspraviti, komunikacija je uvelike zanemarena. Nakon pažljivog čitanja relevantne literature kako bi se razumjelo što se zapravo podrazumijeva pod “komunikacijom”, jedva da se može pronaći bilo kakva referenca na (novije) teorije komunikacije. Je li to zato što se čini da većina stručnjaka za odnose s javnošću ima nekomunikacijski pogled na komunikaciju?
Ključne riječi: teorija odnosa s javnošću, teorija komuniciranja, komunikologija
Abstract: Examining the literature on public relations, the notion emerges that all major public relations approaches recognize communication as a means to “do” public relations; some even use “communication” in the name of their approach. However, as a key concept that needs to be defined and discussed, communication is largely overlooked. After close reading of relevant literature in order to understand what is really understood under “communication”, there is hardly any reference to be found to (recent) communication theories. Is it because most public relations scholars seem to hold a non-communication view of communication?
Keywords: public relations theory, communication theory, communication science
Dejan Verčič
hrv. Zašto ulagati u strateško komuniciranje? Jer stvara vrijednost
engl. Why Invest in Strategic Communication? Because It Creates Value
Sažetak: Strateško komuniciranje stvara vrijednost sukreiranjem budućnosti. Predmoderno društvo je bilo o prošlosti, moderno o sadašnjosti, a postmoderno je o budućnosti. Globalizacija, digitalizacija i dematerijalizacija mijenjaju svijet oko nas do neprepoznatljivosti. Tržišta u nastajanju i gospodarstva u razvoju prestigla su napredna gospodarstva s nesagledivim posljedicama za naš, zapadnjački način života: socijalna država umire. Digitalizacija rekonfigurira razgraničenja između javne i privatne domene, političke i komercijalne komunikacije. Naše razumijevanje i reguliranje prava i odgovornosti u vezi s privatnošću i slobodama su zastarjeli. Dematerijalizacija rekonfigurira stvaranje vrijednosti i bogatstvo se seli iz materijalne u nematerijalnu imovinu. Ljudski, organizacijski i relacijski kapital sukreirani su u procesima strateške komunikacije između organizacija i dionika. To se ogleda u sve većim ulaganjima u strateško komuniciranje i transformacijama svih vrsta organizacija u medijske kuće. Svjedoci smo pojave medijatizacije svega.
Ključne riječi: odnosi s javnošću, komunikacijski menadžment, strateško komuniciranje
Abstract: Strategic communication creates value by co-creating the future. The pre-modern society was about the past, the modern about the present, and the post-modern is about the future. Globalization, digitalization and dematerialization are changing the world around us beyond recognition. Emerging market and developing economies have overtaken advanced economies with unimaginable consequences for our, Western way of life: the welfare state is dying. Digitalization is reconfiguring demarcations between public and private domains, political and commercial communication. Our understanding and regulation of rights and responsibilities regarding privacy and freedoms are outdated. Dematerialization is reconfiguring value creation and wealth is migrating from material into immaterial assets. Human, organizational and relational capital are co-created in processes of strategic communication between organizations and stakeholders. This is reflected in increasing investments in strategic communication and transformations of all kinds of organizations into media organizations. We are witnessing the emergence of mediatization of everything.
Keywords: public relations, communication management, strategic communication
Darko Tipurić, Radoslav Barišić
hrv. Istraživanje upotrebe analize medijskog sadržaja u studijama konkurentske dinamike
engl. Exploring Use of Media Content Analysis in Competitive Dynamics Studies
Sažetak: Analiza medijskog sadržaja obično se koristi kao alat za prikupljanje podataka u istraživanju konkurentske dinamike. Konkurentska dinamika daje sveobuhvatan longitudinalni pogled na konkurentske poteze i učinke odgovora koji se mjere kroz različite modele koji donose uvid u posljedice na uspješnost promatranih tvrtki. Istraživanja konkurentske dinamike duboko otkrivaju konkurentsko ponašanje poduzeća, fokusirajući se ne samo na konkurentske poteze jednog konkurenta, već i na detaljnu interakciju svih njih u njihovoj “tržišnoj borbi”. Preduvjet za istraživanje su nedvojbeno kvalitetni izvori podataka i dobro osmišljena analiza podataka. U radu su predstavljena brojna pitanja s kojima smo se suočili tijekom provođenja našeg nedavnog istraživanja u kojem je prikupljeno 2699 medijskih izvještaja o konkurentskim potezima u sedamnaest tvrtki u Hrvatskoj.
Ključne riječi: konkurentska dinamika, medijski sadržaj, analiza strukturiranog sadržaja,
natjecateljski potezi
Abstract: Media content analysis is commonly used as a tool for data collection in competitive dynamics research. Competitive dynamics give a comprehensive longitudinal view on competitive moves and responses effects which are measured through various models that bring insight on the consequences on performance of observed firms. Research in competitive dynamics deeply reveals competitive behavior of firms, focusing not only on the competitive moves of one competitor but also on detailed interaction of all of them in their “market battle”. The prerequisite for the research is undoubtedly the high-quality data sources and well-designed data analysis. Presented in the paper were a number of issues we faced during the conduct of our recent study in which 2,699 media reports on competitive moves were collected in seventeen firm dyads in Croatia.
Keywords: competitive dynamics, media content, structured content analysis,
competitive moves
Božo Skoko
hrv. Problemi percepcije i komunikacije između Hrvatske i Europske unije – od hrvatske neovisnosti 1991. do pristupanja EU 2013.
Sažetak: Godine 2013. Hrvatska je postala 28. članica Europske unije. Međutim, put do punopravnog članstva bio je dosta dug i obilježen brojnim usponima i padovima u međusobnim odnosima i pristupnim pregovorima. Rad se bavi komunikacijskim aspektima odnosa Hrvatske i Europske unije, odnosno njihovom međusobnom percepcijom u razdoblju od hrvatskog osamostaljenja 1991. do punopravnog članstva 22 godine kasnije. U radu se pokazuje kako su međusobni odnosi i percepcije godinama bili opterećeni brojnim stereotipima iz prošlosti, posljedicama jugoslavenske propagande, nerealnim očekivanjima, ponašanjem europskih institucija tijekom raspada Jugoslavije i traumama iz Domovinskog obrambenog rata, kao kao i nedovoljna i nezadovoljavajuća komunikacija između europskih i hrvatskih institucija. Sve to rezultiralo je kontinuiranim padom povjerenja hrvatskih građana u EU s jedne strane, te odugovlačenjem pregovora o članstvu s druge strane. Ovaj rad na jednom mjestu objedinjuje sva relevantna dosadašnja saznanja, smješta ih u kontekst međuodnosa Hrvatske i Europske unije te donosi originalna istraživanja o percepciji Europske unije u Hrvatskoj neposredno prije punopravnog članstva. Nadalje, u radu se analizira povijesni kontekst međusobnih odnosa Hrvatske i EU.
Ključne riječi: imidž, Hrvatska, Europska unija, percepcije, komunikacije
Abstract: In 2013, Croatia became the 28th member of the European Union. However, the road to full membership was quite lengthy and marked by numerous ups and downs in mutual relations and accession negotiations. The paper deals with the communication aspects of the relationship between Croatia and the European Union, that is, their mutual perception in the period from Croatia’s independence in 1991 to full membership 22 years later. The paper demonstrates how the mutual relations and perceptions were, for years, burdened by numerous stereotypes from the past, the consequences of Yugoslavian propaganda, unrealistic expectations, the behavior of European institutions during the breakup of Yugoslavia and traumas from the Homeland Defense War, as well as insufficient and unsatisfactory communication between European and Croatian institutions. All this resulted in the continuous decline in confidence in the EU among Croatian citizens on the one hand, and the delay in membership negotiations on the other. This paper brings together in one place all relevant past findings, places them within the context of interrelations between Croatia and the European Union and brings original research on the perception of the European Union in Croatia just prior to full membership. Furthermore, the paper analyses the historical context of the mutual relations between Croatia and the EU.
Keywords: image, Croatia, European Union, perceptions, communications
Zoran Tomić, Ivana Grbavac
hrv. Politički odnosi s javnošću – Upravljanje medijima i informacijama
engl. Political Public Relations – Media and Information Management
Sažetak: Politički odnosi s javnošću, kao jedan od PR programa, polako su stvarali strategije i taktike komuniciranja s javnošću i medijima. Upravljanje medijima i upravljanje informacijama najvažnije su aktivnosti političkih odnosa s javnošću. Ove aktivnosti često su povezane s neetičkom komunikacijom, čiji je cilj medijska manipulacija i manipulacija javnošću. Medijska manipulacija dobro je poznata kao komunikacijski spin. Ove aktivnosti kreiraju stručnjaci za vladinu i političku komunikaciju, koji se nazivaju spin doktori. U radu se analizira nekoliko spin tehnika vladinog PR-a. Iako ima znakova manipulacije, politički PR-ovci tvrde da je riječ o “prihvatljivoj” komunikaciji koja je u “interesu” organizacije i javnosti.
Ključne riječi: politički odnosi s javnošću, informacije, mediji, menadžment, komunikacije,
slika, spin doktor
Abstract: Political public relations, as one of the PR programmes, has slowly created strategies and tactics for communication with the public and the media. Media management and information management are the most important activities of the political public relations. These activities are frequently connected with non-ethical communication, whose aim is media manipulation and manipulation of the public. Media manipulation is well known as communication spin. These activities are created by government and political communication specialists, referred to as spin doctors. The paper analyzes several spin techniques of the government PR. Although there are signs of manipulation, political PR specialists claim that it is “acceptable” communication that is in the “interest” of the organization and the public.
Keywords: political public relations, information, media, management, communications,
image, spin doctor
Pero Maldini
hrv. Mrežno društvo i demokracija: Kako komunikacija posredovana ICT-om i virtualna socijalizacija utječu na političko sudjelovanje
Sažetak: Članak se bavi pitanjem političke participacije u mrežnom društvu. Ispituje kako novi oblici javne komunikacije omogućene komunikacijom posredovanom ICT-om (osobito novi mediji), kao i virtualna socijalizacija i nove društvene strukture (osobito društvene mreže), koje iz toga proizlaze, utječu na političko sudjelovanje, posebice utjecaj građana na vladu i političke procesi donošenja odluka. Analiza ovih odnosa pokazuje da promjene koje donosi ICT, kako u društvenoj strukturi tako iu području javnog komuniciranja podjednako, te širenje prostora političkih sloboda i političkog komuniciranja, same po sebi ne povećavaju političku participaciju. Određena je prvenstveno tehnološkim zahtjevima, a zatim i sociostrukturnim i sociokulturnim čimbenicima, kao endogenim svojstvima pojedinih društava koja bitno određuju njihovu ukupnu društvenu i političku dinamiku. U tom smislu, stupanj razvoja virtualne sfere, brojnost i raznolikost društvenih mreža i novih medija, ne mogu se sami po sebi smatrati nezavisnim varijablama, niti se mogu promatrati izvan specifičnog društvenog konteksta. To je posebno vidljivo u tranzicijskim društvima u kojima su specifični (nerazvijeni) sociostrukturni i sociokulturni čimbenici ključna prepreka razvoju političke participacije, a time i demokracije.
Ključne riječi: politička participacija, demokracija, umreženo društvo, ICT, društvene mreže,
novi mediji, javna sfera
Abstract: The article deals with the issue of political participation in the network society. It examines how new forms of public communication enabled by ICT mediated communication (especially new media), as well as virtual socialization and the resulting new social structures (especially social networks), affect political participation, particularly citizens’ influence on the government and the political decision-making processes. An analysis of these relationships shows that the changes brought by ICT, in both the social structure and the area of public communication equally, and the expansion of space of political freedom and political communication, do not increase political participation by themselves. It is determined primarily by technological requirements, and then by sociostructural and sociocultural factors, as endogenous properties of certain societies that substantially determine their overall social and political dynamics. In that sense, the level of development of the virtual sphere, the numbers and diversity of social networks and new media, cannot by themselves be considered to be independent variables, nor can they be considered outside of the specific social context. This is particularly noticeable in transitional societies in which specific (undeveloped) sociostructural and sociocultural factors are the key obstacle to the development of political participation, and hence democracy.
Keywords: political participation, democracy, network society, ICT, social networks,
new media, public sphere