2021 – Vol. 6 No. 1
Volumen 6, Number 1
Petra Begović, Danijel Labaš
hrv. Medijske navike, povjerenje javnosti i lažne vijesti tijekom razdoblja koronavirusa
engl. Media Habits, Public Trust and Fake News during the Coronavirus Period
Sažetak: U radu se analiziraju navike korištenja medija, posebice digitalnih, vjerodostojnost njihovog sadržaja u očima javnosti te mišljenja o lažnim vijestima tijekom razdoblja krize, poznatog i kao “pandemija koronavirusa”, dok Svjetska zdravstvena organizacija upozorio na to da se radi i o infodemiji. Ovim terminom potvrđena je važnost uloge medija koji mogu pridonijeti smirivanju krize ili prenositi dezinformacije, lažne vijesti i vijesti vezane uz teorije zavjere, upravo u razdoblju kada su javnosti bile najpotrebnije. Ovo istraživanje, s ciljem ispitivanja uloge medija kao važnog izvora informacija tijekom pandemije koronavirusa, provedeno je metodom online anketiranja od 27. travnja do 15. svibnja 2020. Rezultati istraživanja pokazali su da su mediji važan izvor informacija. informacija u koje ispitanici imaju povjerenja, a pružene informacije su im pomogle u razumijevanju krize i usmjerile ih na primjereno ponašanje u kriznoj situaciji.
Ključne riječi: mediji, medijske navike, vjerodostojnost, lažne vijesti, koronavirus, komuniciranje u krizi
Abstract: Analysed in this paper are the habits of media use, especially digital ones, the credibility of their content in the eyes of the public and opinions on fake news during the crisis period, also known as the “coronavirus pandemic”, while the World Health Organisation warned about the fact that it was also an infodemic. This term confirmed the importance of the role of the media, which could contribute to the calming of the crisis or could transmit disinformation, fake news and news related to conspiracy theories, precisely during a period when the public needed them most. This research, aimed at examining the role of the media as an important source of information during the coronavirus pandemic, was conducted using the online survey method from 27 April to 15 May 2020. The results of the research showed that the media are an important source of information in which respondents have confidence, and the information provided has helped them to understand the crisis and guided them towards appropriate behaviour in the crisis situation.
Keywords: media, media habits, credibility, fake news, coronavirus, communication in crisis
Dubravka Sinčić Ćorić, Anja Špoljarić
hrv. Porijeklo interne komunikacije i brandinga poslodavca u teorijama marketinga
engl. The origins of internal communication and employer branding in marketing theories
Sažetak: Interna komunikacija i branding poslodavca prepoznati su kao važni alati za postizanje inspirativnog radnog okruženja, što je i cilj i sredstvo diferencijacije između organizacija. Sve veći broj studija pokazuje povezanost između interne komunikacije i identifikacije zaposlenika s organizacijom za koju rade, kao i s njihovom percepcijom brenda poslodavca. Cilj ovog teorijskog rada je identificirati i razraditi teorijske osnove koje su pridonijele razvoju ova dva koncepta. U tu svrhu analiziraju se marketinške škole mišljenja, prvenstveno škola marketinške misli socijalne razmjene i marketing odnosa koji se povezuju s konceptima interne komunikacije i brendiranja poslodavca. Analiza pokazuje da se teorije škola socijalne razmjene mogu primijeniti za opisivanje vrijednosti koje se razmjenjuju kroz internu komunikaciju i aktivnosti brenda poslodavca, dok se pri provedbi ovih aktivnosti koriste principi marketinga odnosa kako bi se razvili pozitivni odnosi među zaposlenicima.
Ključne riječi: interna komunikacija, employer branding, teorija marketinga, škola socijalne razmjene, marketing odnosa
Abstract: Internal communications and employer branding are recognized as important tools for achieving an inspirational working environment, which is both an aim and a means of differentiation between organisations. A growing number of studies demonstrate a connection between internal communication and employee identification with the organisation they work for, as well as with their perception of employer’s brand. The aim of this theoretical paper is to identify and elaborate theoretical foundations that contributed to the development of these two concepts. For that purpose, marketing schools of thought, primarily social exchange school of marketing thought and relationship marketing are analysed and related to the concepts of internal communication, and employer branding. The analysis shows that social exchange school theories can be applied to describe values that are exchanged through internal communication and employer brand activities, while relationship marketing principles are used when implementing these activities in order to develop positive employee relationships.
Keywords: internal communication, employer branding, marketing theory, social exchange school, relationship marketing
Tihana Babić
hrv. Definiranje elemenata komunikacijske paradigme u visokom obrazovanju pod utjecajem društvenih medija: pregled literature
Sažetak: Iako društveni mediji pružaju brojne mogućnosti za unapređenje nastavnog procesa, a današnji studenti ne poznaju svijet bez njih, i dalje je prisutan trend neprilagođenosti novim tehnologijama na visokim učilištima. Postojeća komunikacijska paradigma društvenih medija višedimenzionalna je, a time i složena te pokriva široko teorijsko i praktično područje. Glavni cilj ovog rada, temeljen na pregledu literature, jest pojmovno utemeljenje društvenih medija i njihova glavna obilježja; utvrditi opće elemente postojeće komunikacijske paradigme u visokom obrazovanju pod utjecajem društvenih medija, te identificirati nedostatke koji mogu poslužiti kao poticaj za buduća istraživanja usmjerena na holistički pristup promjeni komunikacijske paradigme u visokom obrazovanju pod utjecajem društvenih medija.
Ključne riječi: komunikacijska paradigma; društveni mediji; više obrazovanje; učenicima
Abstract: Although social media provide many opportunities to improve teaching processes, and today’s students do not know the world without them, there is still a trend of non-adaptation of new technologies in higher education institutions. The existing communication paradigm of social media is multidimensional, and thus complex and covers a wide theoretical and practical area. The main objective of this paper, based on the literature overview, is the conceptual foundation of social media and their main characteristics; to determine general elements of the existing communication paradigm in higher education under the influence of social media, and to identify gaps which can serve as an impetus for future research aimed at a holistic approach to changing the communication paradigm in higher education under the influence of social media.
Keywords: communication paradigm; social media; higher education; students
Silvija Londero Šimleša
engl. Cultural and Creative Industries in the Post-Pandemic World: Impact of the Pandemic on the Business Operations of Radio Broadcasters in Croatia
Sažetak: Pandemija virusa COVID-19 u potpunosti je promijenila sliku svijeta. Jedna od grana koje su najpogođenije posljedicama pandemije su kulturne i kreativne industrije. Ni medijsko tržište, kao važan dio sektora kulturnih i kreativnih industrija, nije bilo pošteđeno ovog udara. U radu se istražuje kako je pandemija virusa COVID-19 utjecala na upravljanje i poslovanje elektroničkih medija u Hrvatskoj na primjeru radijskih nakladnika te kako su se oni prilagodili promjenama u financijskom, tehnološkom i kadrovskom smislu, ali i drugim segmentima poslovanja. Dobiveni rezultati uspoređeni su s podacima radijskih tržišta Europske unije i zemalja u okruženju. Drugačije okolnosti na tržištu stvorile su nove modele poslovanja od kojih su neki zadržani kao praksa. Rad istražuje i mjere potpora i relaksacija zakonskih obveza državnih institucija i agencija kojima su one reagirale na promjene u poslovanju radijskih nakladnika u Hrvatskoj.
Ključne riječi: pandemija, kulturne i kreativne industrije, radijski nakladnici
Abstract: The COVID-19 pandemic has completely changed the picture of the world. One of the branches most affected by the pandemic is the cultural and creative industries. The media market, as an important part of the cultural and creative industries sectors, was not spared this blow. The paper explores how the COVID-19 pandemic has impacted the management and operations of electronic media in Croatia on the example of radio broadcasters and how they have adapted to changes in financial, technological and personnel terms, as well as other business segments. The results obtained were compared with data from radio markets from the European Union and surrounding countries. Different market circumstances have created new business models, some of which have been retained as practice. The paper also investigates support measures and the relaxation of legal obligations of state institutions and agencies with which they responded to changes in the business operations of radio broadcasters in Croatia.
Keywords: pandemic, cultural and creative industries, radio broadcasters
Ivana Jeleč, Renata Potočnik, Maja Samardžić
hrv. Analiza korištenja preventivnih aktivnosti u odgovoru na nadolazeću krizu u javnom sektoru
engl. Analysis of the Use of Preventive Activities in Response to the Impending Crisis in the Public Sector
Sažetak: Krizno komuniciranje jedno je od najizazovnijih i najsloženijih područja praktične primjene odnosa s javnošću. Javni sektor se, zbog tromosti sustava, vrlo često spominje i u kontekstu neučinkovite komunikacije, a to uključuje i reaktivan pristup kriznoj komunikaciji. U suprotnosti s ponuđenim stereotipom, ovaj rad proučava studiju slučaja krizne komunikacije u kojemu je čelnik javne institucije primijenio strategiju preventivnog protuodgovora i svojim proaktivnim istupom uzrokovao kriznu situaciju u javnoj instituciji koju je vodio te negativan publicitet. S ciljem ispitivanja ispravnosti ovog pristupa, ujedno i prvog takvog slučaja u komunikaciji hrvatskih javnih institucija, analizirane su naslovnice triju najčitanijih dnevnih listova u Hrvatskoj – 24sata, Večernjeg lista i Jutarnjeg lista – njihova online izdanja te još deset najčitanijih news portala u razdoblju od 24. rujna do 18. listopada, odnosno od sazivanja izvanredne konferencije za medije i početka krize do razrješenja Dubravka Ponoša s funkcije direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Ključne riječi: krizno komuniciranje, preventivni protuodgovor, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Abstract: Crisis communication is one of the most challenging and complex areas of the practical application of public relations. Due to the sluggishness of the system, the public sector is also frequently mentioned in the context of inefficient communication, and this includes a reactive approach to crisis communication. Contrary to the offered stereotype, this paper examines the case study of crisis communication in which the head of a public institution applied a strategy of preventive counter-response and, by reacting proactively, caused a crisis situation in the public institution headed by him and negative publicity. In order to examine the correctness of this approach, as well as the first such case in the communication of Croatian public institutions, the headlines of the three most popular daily newspapers in Croatia – 24sata, Večernji list and Jutarnji list – their online editions and the ten most popular news portals in the period from 24 September to 18 October were analysed, from the organising of an extraordinary press conference and the beginning of the crisis to the dismissal of Dubravko Ponoš from the position of Director of the Environmental Protection and Energy Efficiency Fund.
Keywords: crisis communication, preventive counter-response, Fund for environmental protection and energy efficiency
Medina Benzinović, Krešimir Dabo, Helena Šimić
hrv. Analiza načina medijskog izvještavanja hrvatskih web portala o temi koronavirusa
engl. Analysis of Media Reporting Methods of Croatian Web Portals on the Coronavirus Topic
Sažetak: Pojava epidemije koronavirusa promijenila je način na koji su mediji izvještavali svoje čitatelje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Bilo koja vijest se predstavljala kao glavna vijest pri čemu su se takvim sadržajima najviše isticali internetski portali. Intenzivno širenje informacija dovelo je do izrazito velikog broja senzacionalističkih naslova, ali i do dezinformacija u obliku tzv. lažnih vijesti. Cilj rada bio je utvrditi način medijskog izvještavanja o epidemiji u Hrvatskoj, ponuditi teorijski okvir vezan uz tu temu, ispitati percepciju i svjesnost čitatelja o fenomenu dezinformacija uz dodatnu analizu sadržaja najčitanijih medijskih portala.
Ključne riječi: medijsko izvještavanje, internetski portali, društvene mreže, lažne vijesti, koronavirus
Abstract: The emergence of the coronavirus epidemic changed the manner the media reported to their readers all over the world, including in Croatia. Any news was presented as the main news, with such content most prominently being featured on Internet portals. The intensive dissemination of information has led to a very large number of sensationalist headlines, but also to disinformation in the form of so-called fake news. The purpose of the paper was to determine how the media covered the epidemic in Croatia, to offer a theoretical framework concerning this topic, to examine the perception and awareness of readers about the phenomenon of disinformation with an additional analysis of the content of the most popular media portals.
Keywords: media coverage, internet portals, social networks, fake news, coronavirus