2021 – Vol. 6 No. 2
Volumen 6, Number 2
Danijel Labaš, Maja Fistrić, Nikolina Lednicki
hrv. Europski parlament i hrvatska Vlada u kriznom komuniciranju: komparativna studija o kriznom komuniciranju tijekom pandemije Covid-19
Sažetak: Pred svjetske vođe i vlade postavljen je izazov bez presedana. Virus COVID-19 zaustavio je svijet na svom putu i zaustavio ekonomski rast globaliziranog svijeta. Čini se da nitko nije imao odgovor na pandemiju i panika je zavladala umovima ljudi. Ovaj rad ima za cilj izraditi komparativnu studiju kriznog komuniciranja Europskog parlamenta i hrvatske Vlade tijekom pandemije COVID-19. Predstavlja kvantitativnu analizu nekih odabranih i dostupnih komunikacijskih kanala putem kojih su Europski parlament i Vlada RH komunicirali od prvih zabilježenih slučajeva do 1. rujna 2020. Svrha ovog rada je pridonijeti uspostavi strateškog i prvog ocijenite uslugu koja će učinkovito komunicirati u ovakvim situacijama. Cilj usporedbe odgovora hrvatske Vlade i Europskog parlamenta je pokazati da se dobre prakse mogu učinkovito primijeniti na dobrobit javnosti.
Ključne riječi: krizno komuniciranje, COVID-19, Europski parlament, Vlada RH
Abstract: An unprecedented challenge has been set upon world leaders and governments. The COVID-19 virus has stopped the world in its tracks and has halted the economic growth of the globalized world. Nobody seemingly had an answer to the pandemic and panic has taken over the minds of people. This paper aims to prepare a comparative study of the crisis communication of the European Parliament and the Croatian Government during the COVID-19 pandemic. It presents a quantitative analysis of some chosen and available communication channels through which the European Parliament and the Croatian Government communicated, from the first recorded cases until September 1, 2020. The purpose of this paper is to contribute to establishing strategic and first-rate service that will communicate effectively in these kinds of situations. The objective of comparing responses of the Croatian Government and the European Parliament is to show that good practices can be implemented effectively to the benefit of the public.
Keywords: crisis communication, COVID-19, European Parliament, Croatian Government
Tanja Grmuša, Ana-Marija Stilinović
engl. The Role of Strategic Planning in Strengthening the Organisational Resilience of Media Companies during the Covid-19 Virus Pandemic
Sažetak: Pandemija virusa COVID-19 promijenila je način života i poslovanja kakav smo poznavali te rezultirala krizom svjetskih razmjera. No, učinci krize nisu se jednako odrazili na sve, a razlog tome krije se u kvaliteti strateškog planiranja organizacije kao jednoj od ključnih funkcija menadžmenta. U središtu interesa nalazi se organizacijska otpornost kao najvažniji alat poslovnog planiranja. Kriza izazvana strelovitom ekspanzijom nepoznatog tipa virusa poslužila je kao detektor otpornosti brojnih organizacija, otkrivajući svakodnevne snage i slabosti postojećeg organizacijskog ustroja, ali i ukazala na ranjivost postojeće organizacijske kulture. Rad kod kuće, izolacija, poštivanje epidemioloških mjera, strah i sveprisutna neizvjesnost nisu zaobišli ni novinarsku profesiju. Velik je to organizacijski i profesionalni izazov u industriji u kojoj svako kašnjenje utječe na gubitak publike i tržišta, ali i dodatan stres za medijske djelatnike koji su, uz brojne djelatnike hitnih službi, svakodnevno bili ,,na prvoj liniji“ susreta s virusom. Ciljevi empirijskog dijela rada su, korištenjem kvalitativne metode dubinskog intervjua na namjernom uzorku, istražiti ulogu strateškog planiranja u stvaranju i jačanju organizacijske otpornosti vodećih hrvatskih medijskih organizacija tijekom pandemije virusa COVID-19. Istodobno, rad će nastojati analizirati ulogu lidera u kriznim situacijama, ispitati izazove proizvodnje medijskog sadržaja u vrijeme globalne pandemije te utvrditi važnost upravljanja ljudskim resursima u medijskim organizacijama. Svrha rada je osigurati uvid u promjene u medijima kao najvažnijem društvenom korektivu uslijed globalne pandemije, ali i u novinarskoj profesiji koja se već dugo suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju njezin opstanak.
Ključne riječi: pandemija COVID-19, strateško planiranje, organizacijska otpornost, medijske organizacije, lideri, medijski menadžment
Abstract: The COVID-19 pandemic has changed the way we live and conduct business, resulting in a global crisis. However, the effects of the crisis did not affect everyone equally, and the reason for this lies in the quality of the strategic planning of the organisation as one of the key functions of management. At the heart of the interest lies organisational resilience as the most important tool of business planning. The crisis caused by the rapid spread of an unknown type of virus served as a detector of the resilience of many organisations, revealing the everyday strengths and weaknesses of the existing organisational structure, but also pointing to the vulnerability of the existing organisational culture. Work from home, isolation, complying to epidemiological measures, fear and pervasive uncertainty have not bypassed the journalistic profession. It is a major organisational and professional challenge in an industry where any delay results in the loss of audience and market, but also causes additional stress for media workers who, along with many emergency services employees, were on the “front line” of encounters with the virus on a daily basis. The objectives of the empirical part of the paper, using the qualitative method of in-depth interview on a convenience sample, are to investigate the role of strategic planning in creating and strengthening the organisational resilience of leading Croatian media organisations during the COVID-19 pandemic. At the same time, the paper strives to analyse the role of leaders in crisis situations, examine the challenges of producing media content during the global pandemic, and determine the importance of human resource management in media organisations. The purpose of the paper is to provide insight into changes in the media as the most important social corrective during the global pandemic, but also in the journalistic profession, which has been facing serious challenges that have been threatening its survival for a long time.
Keywords: COVID-19 pandemic, strategic planning, organizational resilience, media organizations, leaders, media management
Vlatka Šelimber, Igor Šelimber
hrv. Obrazovna uloga javnog servisa i komunikacijski izazovi medijski posredovane nastave
engl. The Educational Role of Public Service Broadcasting and the Communication Challenges of Mediated Teaching
Sažetak: Tijekom prvog vala pandemije koronavirusa u 2020. godini učitelji su pripremali nastavne jedinice koje su učenici pratili putem interneta ili televizijskih kanala. U ovom radu pozornost će se usmjeriti na obrazovnu ulogu javnog servisa u suvremenom svijetu u odnosu na mogućnosti koje pružaju nove tehnologije. Istovremeno, ispitat će se s kojim su se izazovima susreli učitelji koji su nastavu pripremali i provodili u novim okolnostima. Metodom polustrukturiranog intervjua s četiri učiteljice razredne nastave koje su pripremale ili provodile nastavu putem javnog servisa, pružit će se uvid u moguće metodološke razlike u pripremanju i izvođenju nastave s učenicima kada se ona odvija neposredno i putem medija, a predstavit će se i komunikacijski izazovi koje takav način rada stavlja pred učitelje. Cilj rada je razmotriti ulogu javnog servisa u obrazovanju te komunikacijske i metodološke izazove koji se pojavljuju u medijski posredovanom nastavnom procesu, utvrditi prednosti i nedostaci takve nastave te njezin utjecaj na realizaciju odgojno-obrazovnih ishoda u Kurikulu. Iskustvo nastave na daljinu, koja je u drugom valu pandemije za učenike nižih razreda zamijenila, prema preporukama, uobičajeni model nastave u školi, daje naslutiti da je neposrednost u komunikaciji s učenicima najbolji oblik odgojno-obrazovnog procesa. Ipak, postavlja se pitanje za budućnost: može li se medijski posredovana nastava jednako kvalitetno pripremiti i provesti kao i nastava u učionici ili je za kvalitetan odgojno-obrazovni proces nužna neposredna komunikacija licem u lice? O tome će se promišljati jer pravo djece na temeljno obrazovanje koje je kvalitetno i dostupno treba zaštititi u svim okolnostima, pa tako i u postpandemijskom svijetu.
Ključne riječi: javni medijski servis, obrazovanje, nastava na daljinu, medijski posredovana nastava, odgojno-obrazovni proces, komunikacija
Abstract: During the first wave of the coronavirus pandemic in 2020, teachers prepared teaching units that were followed by students via the Internet or television channels. In this paper, attention will be focused on the educational role of public service broadcasting in the modern world in relation to the opportunities provided by new technologies. At the same time, it will examine the challenges faced by teachers who prepared and conducted classes in new circumstances. The method of semi-structured interview with four classroom teachers who prepared or conducted classes through public service broadcasting will provide insight into possible methodological differences in the preparation and conducting of classes with pupils when they take place in-person and through media, and also presented will be the communication challenges that such a method of work puts before teachers. The aim of the paper is to consider the role of public service broadcasting in education and the communication and methodological challenges that arise in the mediated teaching process, to identify the advantages and disadvantages of such teaching and its impact on the implementation of educational outcomes in the Curriculum. The experience of distance learning and teaching, which in the second wave of the pandemic for lower-grade students replaced, according to recommendations, the usual model of teaching in school, leaves the impression that direct communication with students is the best form of teaching in the educational process. Nevertheless, the question arises for the future: can mediated teaching be prepared and conducted with the same quality as classroom teaching, or is direct face-to-face communication necessary for quality education? This will be considered because the right of children to a basic education that is of high quality and accessible should be protected in all circumstances, including the post-pandemic world.
Keywords: public media service, education, distance learning, media-mediated teaching, educational process, communication
Lina Malek, Tena Lovrić
hrv. Slika Dalmacije u glazbenim spotovima na Youtubeu i njihova uloga u medijskoj prezentaciji Dalmacije
engl. Picture of Dalmatia in Music Videos on YouTube and Their Role in the Media Presentation of Dalmatia
Sažetak: Dalmacija je hrvatska regija bogata kulturnom i prirodnom baštinom. U 21. stoljeću nezamjenjivu ulogu u turističkoj promociji destinacije imaju novi mediji, osobito YouTube na kojem se svakodnevno pregleda više od milijardu sati videozapisa. Budući da su glazbeni spotovi svojevrsna prezentacija Dalmacije, ovim smo radom istražili kakva je slika Dalmacije u glazbenim spotovima na YouTubeu i u kojoj mjeri publika doživljava Dalmaciju onako kako je se prikazuje u spotovima. Kvantitativnom metodom analize sadržaja u službenim smo glazbenim spotovima (N=281) na YouTube kanalu Scardone, hrvatske diskografske kuće specijalizirane za dalmatinsku glazbu, ispitali zastupljenost vizualnih elemenata (obilježja) koji prema recentnoj literaturi prezentiraju baštinu Dalmacije. Analiziravši 1288 minuta i 52 sekunde audiovizualnog sadržaja utvrdili smo kako su Jadransko more i kamena građevina najzastupljenija obilježja Dalmacije u glazbenim spotovima. Jadransko more, dalmatinska vegetacija, kamene kale i galeb ona su obilježja na temelju kojih više od 90 % ispitanika (N=225) online anketnog upitnika percipira Dalmaciju. Može se stoga zaključiti kako glazbeni spotovi na YouTubeu imaju značajnu ulogu u vizualnoj prezentaciji i promociji Dalmacije.
Ključne riječi: Dalmacija, YouTube, glazbeni spotovi, prezentacija baštine, imidž destinacije
Abstract: Dalmatia is a Croatian region rich in cultural and natural heritage. New media play an indispensable role in the destination’s tourism promotion in the 21st century, especially YouTube, where more than a billion hours of video are viewed daily. Since music videos are a kind of presentation of Dalmatia, this paper explores the image of Dalmatia in music videos on YouTube and the extent to which the audience perceives Dalmatia as it is shown in the videos. With the quantitative method of content analysis in official music videos (N=281) on the YouTube channel Scardone, a Croatian record label specialising in Dalmatian music, we examined the representation of visual elements (features) that, according to recent literature, present the heritage of Dalmatia. After analysing 1288 minutes and 52 seconds of audio-visual content, it was found that the Adriatic Sea and stone structures are the most common features of Dalmatia in music videos. The Adriatic Sea, Dalmatian vegetation, cobblestone streets and seagulls are the features on the basis of which more than 90% of respondents (N=225) of the online questionnaire perceive Dalmatia. Therefore, it can be concluded that music videos on YouTube play a significant role in the visual presentation and promotion of Dalmatia.
Keywords: Dalmatia, YouTube, music videos, heritage presentation, destination image
Mihael Babić, Marina Bagić Babac
hrv. Analiza raspoloženja tvitova predsjednika Trumpa: od pobjede na izborima do borbe protiv COVID-19
Sažetak: Twitter, kao jedna od popularnih društvenih mreža današnjice i generator velikih podataka, može utjecati i mijenjati javni diskurs, pa ga politički kandidati intenzivno koriste kao sredstvo za privlačenje i održavanje pinga svojih pratitelja. Od predsjedničkih izbora Donalda Trumpa 2016., njegov Twitter račun s milijunima pratitelja postao je važan predmet raznih statističkih analiza, ponajviše zbog njegove kontroverze. Stoga ovaj rad koristi analizu sentimenta velikog skupa njegovih tweetova kako bi istražio njegov utjecaj, kao i skup afektivnih i kognitivnih aspekata njegovih poruka. Rezultati ove analize ukazuju na to kakva se saznanja u političkoj domeni mogu prepoznati iz tweetova i kako ih se može interpretirati.
Ključne riječi: društveni mediji, analiza sentimenta, leksikon sentimenta, predsjednik Trump, Twitter, tweetovi
Abstract: Twitter, as one of the popular social networks today and big data generator, can affect and change the public discourse, so political candidates are using it extensively as the vehicle for attracting and keeping their followers. Since Donald Trump’s 2016 presidency election, his Twitter account with millions of followers has become an important subject for various statistical analyses, mostly because of his controversy. Therefore, this paper uses sentiment analysis of a large set of his tweets to explore his influence, as well the set of affective and cognitive aspects of his messages. The results of this analysis indicate what kind of findings in political domain can be recognized from tweets, and how they can be interpreted.
Keywords: social media, sentiment analysis, sentiment lexicon, President Trump, Twitter, tweets