Editor’s Note

Danijel Labaš, Maja Fistrić, Nikolina Lednicki – European Parliament and Croatian Government in Crisis Communication: A Comparative Study of Crisis Communication During the Covid-19 Pandemic

An unprecedented challenge has been set upon world leaders and governments. The COVID-19 virus has stopped the world in its tracks and has halted the economic growth of the globalized world. Nobody seemingly had an answer to the pandemic and panic has taken over the minds of people. This paper aims to prepare a comparative study of the crisis communication of the European Parliament and the Croatian Government during the COVID-19 pandemic. It presents a quantitative analysis of some chosen and available communication channels through which the European Parliament and the Croatian Government communicated, from the first recorded cases until September 1, 2020. The purpose of this paper is to contribute to establishing strategic and first-rate service that will communicate effectively in these kinds of situations. The objective of comparing responses of the Croatian Government and the European Parliament is to show that good practices can be implemented effectively to the benefit of the public.

Tanja Grmuša, Ana-Marija Stilinović – Uloga strateškog planiranja u jačanju organizacijske otpornosti medijskih kuća tijekom pandemije virusa COVID-19

Pandemija virusa COVID-19 promijenila je način života i poslovanja kakav smo poznavali te rezultirala krizom svjetskih razmjera. No, učinci krize nisu se jednako odrazili na sve, a razlog tome krije se u kvaliteti strateškog planiranja organizacije kao jednoj od ključnih funkcija menadžmenta. U središtu interesa nalazi se organizacijska otpornost kao najvažniji alat poslovnog planiranja. Kriza izazvana strelovitom ekspanzijom nepoznatog tipa virusa poslužila je kao detektor otpornosti brojnih organizacija, otkrivajući svakodnevne snage i slabosti postojećeg organizacijskog ustroja, ali i ukazala na ranjivost postojeće organizacijske kulture. Rad kod kuće, izolacija, poštivanje epidemioloških mjera, strah i sveprisutna neizvjesnost nisu zaobišli ni novinarsku profesiju. Velik je to organizacijski i profesionalni izazov u industriji u kojoj svako kašnjenje utječe na gubitak publike i tržišta, ali i dodatan stres za medijske djelatnike koji su, uz brojne djelatnike hitnih službi, svakodnevno bili ,,na prvoj liniji“ susreta s virusom. Ciljevi empirijskog dijela rada su, korištenjem kvalitativne metode dubinskog intervjua na namjernom uzorku, istražiti ulogu strateškog planiranja u stvaranju i jačanju organizacijske otpornosti vodećih hrvatskih medijskih organizacija tijekom pandemije virusa COVID-19. Istodobno, rad će nastojati analizirati ulogu lidera u kriznim situacijama, ispitati izazove proizvodnje medijskog sadržaja u vrijeme globalne pandemije te utvrditi važnost upravljanja ljudskim resursima u medijskim organizacijama. Svrha rada je osigurati uvid u promjene u medijima kao najvažnijem društvenom korektivu uslijed globalne pandemije, ali i u novinarskoj profesiji koja se već dugo suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju njezin opstanak.

Vlatka Šelimber, Igor Šelimber – Obrazovna uloga javnog servisa i komunikacijski izazovi medijski posredovane nastave

Tijekom prvog vala pandemije koronavirusa u 2020. godini učitelji su pripremali nastavne jedinice koje su učenici pratili putem interneta ili televizijskih kanala. U ovom radu pozornost će se usmjeriti na obrazovnu ulogu javnog servisa u suvremenom svijetu u odnosu na mogućnosti koje pružaju nove tehnologije. Istovremeno, ispitat će se s kojim su se izazovima susreli učitelji koji su nastavu pripremali i provodili u novim okolnostima. Metodom polustrukturiranog intervjua s četiri učiteljice razredne nastave koje su pripremale ili provodile nastavu putem javnog servisa, pružit će se uvid u moguće metodološke razlike u pripremanju i izvođenju nastave s učenicima kada se ona odvija neposredno i putem medija, a predstavit će se i komunikacijski izazovi koje takav način rada stavlja pred učitelje. Cilj rada je razmotriti ulogu javnog servisa u obrazovanju te komunikacijske i metodološke izazove koji se pojavljuju u medijski posredovanom nastavnom procesu, utvrditi prednosti i nedostaci takve nastave te njezin utjecaj na realizaciju odgojno-obrazovnih ishoda u Kurikulu. Iskustvo nastave na daljinu, koja je u drugom valu pandemije za učenike nižih razreda zamijenila, prema preporukama, uobičajeni model nastave u školi, daje naslutiti da je neposrednost u komunikaciji s učenicima najbolji oblik odgojno-obrazovnog procesa. Ipak, postavlja se pitanje za budućnost: može li se medijski posredovana nastava jednako kvalitetno pripremiti i provesti kao i nastava u učionici ili je za kvalitetan odgojno-obrazovni proces nužna neposredna komunikacija licem u lice? O tome će se promišljati jer pravo djece na temeljno obrazovanje koje je kvalitetno i dostupno treba zaštititi u svim okolnostima, pa tako i u postpandemijskom svijetu.

Lina Malek, Tena Lovrić – Slika Dalmacije u glazbenim spotovima na Youtubeu i njihova uloga u medijskoj prezentaciji Dalmacije

Dalmacija je hrvatska regija bogata kulturnom i prirodnom baštinom. U 21. stoljeću nezamjenjivu ulogu u turističkoj promociji destinacije imaju novi mediji, osobito YouTube na kojem se svakodnevno pregleda više od milijardu sati videozapisa. Budući da su glazbeni spotovi svojevrsna prezentacija Dalmacije, ovim smo radom istražili kakva je slika Dalmacije u glazbenim spotovima na YouTubeu i u kojoj mjeri publika doživljava Dalmaciju onako kako je se prikazuje u spotovima. Kvantitativnom metodom analize sadržaja u službenim smo glazbenim spotovima (N=281) na YouTube kanalu Scardone, hrvatske diskografske kuće specijalizirane za dalmatinsku glazbu, ispitali zastupljenost vizualnih elemenata (obilježja) koji prema recentnoj literaturi prezentiraju baštinu Dalmacije. Analiziravši 1288 minuta i 52 sekunde audiovizualnog sadržaja utvrdili smo kako su Jadransko more i kamena građevina najzastupljenija obilježja Dalmacije u glazbenim spotovima. Jadransko more, dalmatinska vegetacija, kamene kale i galeb ona su obilježja na temelju kojih više od 90 % ispitanika (N=225) online anketnog upitnika percipira Dalmaciju. Može se stoga zaključiti kako glazbeni spotovi na YouTubeu imaju značajnu ulogu u vizualnoj prezentaciji i promociji Dalmacije.

Mihael Babić, Marina Bagić Babac – Sentiment Analysis of President Trump’s Tweets: From Winning the Election to the Fight against COVID-19

Twitter, as one of the popular social networks today and big data generator, can affect and change the public discourse, so political candidates are using it extensively as the vehicle for attracting and keeping their followers. Since Donald Trump’s 2016 presidency election, his Twitter account with millions of followers has become an important subject for various statistical analyses, mostly because of his controversy. Therefore, this paper uses sentiment analysis of a large set of his tweets to explore his influence, as well the set of affective and cognitive aspects of his messages. The results of this analysis indicate what kind of findings in political domain can be recognized from tweets, and how they can be interpreted.

About Publisher

The Edward Bernays University College is the first in Croatia to carry out comprehensive specialised education in communication management and public relations.

Publisher info

Edward Bernays University College
Address: Ratkajev prolaz 8, 10000 Zagreb
E-mail: info@bernays.hr
Web: www.bernays.hr

Follow us