Editor’s Note

Božo Skoko – Uloga komunikacijskih kompetencija i interkulturne inteligencije u suvremenoj diplomaciji

Rad se bavi promjenama u načinu funkcioniranja suvremene diplomacije, u kojoj sve više do izražaja dolazi komunikacijska kompetencija diplomata, poznavanje odnosa s javnošću i vještine izgradnje odnosa prema ključnim javnostima u zemlji primateljici. U tom kontekstu analiziraju se nove okolnosti u kojima se odvijaju suvremeni diplomatski procesi, te poželjan profil i kompetencije suvremenog diplomata. Budući da zbog utjecaja globalizacije cijeli svijet postaje umreženiji, a države međusobno ovisnije i upućenije jedna na drugu, povećana je razina komunikacijskih aktivnosti i odnosa među državama na svim razinama, unatoč njihovim kulturološkim razlikama. Sve to iziskuje bolje međusobno poznavanje i prilagodbu, odnosno jačanje interkulturne inteligencije diplomata koji ih zastupaju i predstavljaju. Stoga se poseban aspekt rada odnosi na važnost interkulturne kompetencije suvremenih diplomata. Autor zaključuje kako su, uz njegovanje ugleda vlastite države i gradnju mostova prema drugima i drukčijima, suvremeni diplomati primorani upravljati i osobnim imidžom što iziskuje komunikacijske kompetencije, poznavanje strategija i tehnike odnosa s javnošću te interkulturnu inteligenciju, što predstavlja ključna obilježja suvremenih diplomatskih kompetencija.   

Josipa Milas, Gordana Lesinger – The relationship between the perception of advertising, FOMO, social network fatigue and privacy concerns among social network users

The aim of this study was to examine the relationship between factors of social network advertising, attitudes towards social networks, social network advertising, brands and perception of intrusiveness of social network advertising, and factors of social networks user behaviour (FOMO and privacy concerns). The research was conducted online on a sample of 212 respondents, who are digital natives aged 18 to 45. For the purpose of examining these variables the following was used in the research: a semantic differential scale taken from Elliott and Speck (1998) to measure the attitude towards advertising, an adjusted Facebook Intensity Scale (FBI scale) (Ellison et al., 2007), a questionnaire on attitudes towards brands (Bearden et al., 2011), an adjusted media intrusion scale (Li et al., 2002), the Gartner Inc. (2011) version of the social network privacy questionnaire, the Croatian version of the Fear of Missing Out Scale – FoMOs (Omajec and Čorkalo Biruški, 2020), and the Gartner Inc. (2011) version of the social media fatigue scale. The results indicate that positive attitudes towards advertising, higher levels of privacy concerns and FOMO are predictors of higher levels of social network fatigue, while attitudes towards social networks and perceptions of intrusiveness did not prove to be significant predictors of social network fatigue. The implementation of hierarchical regression analysis revealed the mediating effect of FOMO on the relationship between the attitude towards social network advertising, the attitude towards brands and social network fatigue, while the significance of mediation was verified by the Sobel test. The paper describes the findings, research limitations and offers suggestions for future research.

Vlatka Šelimber, Sanja Milković Šipek – Sindrom sagorijevanja kod zaposlenih u odnosima s javnošću u Hrvatskoj

Ovaj rad istražuje pojavu sindroma sagorijevanja kod zaposlenih u odnosima s javnošću i korelaciju njegova pojavljivanja s uvjetima rada, doživljajem subjektivne dobrobiti, konfliktom radne i obiteljske uloge te doživljajem promjena u organizaciji rada za vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Rezultati su pokazali da gotovo polovica ispitanika pokazuje određenu razinu sagorijevanja na poslu, od čega je kod 16,3% detektiran visoki stupanj sagorijevanja. Zaposlenici koji doživljavaju višu razinu ukupnog sagorijevanja pokazuju manje zadovoljstvo plaćom i organizacijom rada, negativnije procjenjuju radnu atmosferu, češće izvještavaju o pritisku rokova, češće imaju doživljaj opterećenosti poslom, a definiranost radnih zadataka procjenjuju slabom. Ukupno sagorijevanje negativno je povezano sa svim aspektima subjektivne dobrobiti, a u doživljavanju konflikta radne i obiteljske uloge uočen je trend viših rezultata u skupini ispitanika bez djece. Ispitanici su promjene u organizaciji rada za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 u većoj mjeri procijenili pozitivnima.

Karlo Kanajet – Lobiranje kao grana odnosa s javnošću

Lobiranje je široko rasprostranjena praksa zagovaranja interesa kod donositelja odluka. Unatoč tome, nedovoljno je teoretski obrađeno. Ovaj rad zauzima pristup kako se lobiranje najpreciznije može shvatiti kao grana odnosa s javnošću. Stoga se pojmovi važni za lobiranje uspoređuju s pojmovima iz teorije odnosa s javnošću. Pokazuje se kako je u okviru pitanja regulacije tema transparentnosti bitna i za jedno i za drugo područje. Utjecaj kao važna odrednica lobiranja obzirom na teškoću definiranja može se usporediti s publicitetom. Utvrđeno je kako se ovaj pojam također preklapa s kategorijama persuazije i „meke moći“. Još jedno preklapanje pokazalo se na primjeru usporedbe interesnih skupina i dionika, kod kojih je i u lobiranju, i u odnosima s javnošću, bitno načelo organiziranosti. Posljednji argument u prilog definiranja lobiranja kao grane odnosa s javnošću istaknut je korištenjem istovjetnih tehnika i alata, u prvom redu razgovora.

Ivan Jurković, Krešimir Dabo – Analiza stavova čitatelja o lažnim vijestima u elektroničkim publikacijama tijekom COVID-19 pandemije

Pojavom pandemije u medijskom prostoru pojavljuju se značajni broj lažnih vijesti, iz čega proizlazi i problem ovoga istraživanja. Cilj rada je provjeriti jesu li čitatelji elektroničkih publikacija informirani o pojmu lažnih vijesti i prepoznaju li ih. Metoda istraživanja provedena u radu je anketni upitnik na neprobabilističkom, prigodnom uzorku ispitanika, kojim se dolazi do podataka o informiranosti ispitanika o pojmu lažnih vijesti, povjerenju ispitanika prema vijestima iz internetskih izvora, te informiranosti ispitanika o tome kako mogu pridonijeti sprječavanju širenja lažnih vijesti. Rezultati su pokazali visoku razinu prepoznavanja lažnih vijesti u elektroničkim publikacijama, ali bez reakcije prijavljivanja istih. Upravo taj korak predstavlja dio rješenja, jer pojedinac-čitatelj, koji je dio komunikacijskog procesa, danas ima mogućnost dvosmjerne komunikacije s medijima. Kroz edukaciju čitatelja o njihovim mogućnostima, pojedinac može postati aktivni sudionik sprječavanja širenja lažnih vijesti. Stoga rezultati ovoga istraživanja mogu otvoriti prostor za daljnje analize o mogućnostima implementacije naprednijih rješenja na razini države, tj. zakonskih okvira, obrazovnih ustanova, te na razini novinarske struke za osnaživanje medijske pismenosti.

Call for Papers

Instructions for Authors

Code of Ethics

About Publisher

The Edward Bernays University College is the first in Croatia to carry out comprehensive specialised education in communication management and public relations.

Publisher info

Edward Bernays University College
Address: Ratkajev prolaz 8, 10000 Zagreb
E-mail: info@bernays.hr
Web: www.bernays.hr

Follow us