2022 – Vol. 7 No. 2
Volumen 7, Number 2
Lucia Miškulin Saletović, Adrian Beljo
hrv. Tekstne vrste i tipografsko oblikovanje
engl. Text Types and Typographic Design
Sažetak: Vizualno oblikovanje uz slike, ilustracije i crteže uključuje i tipografiju, koja se vrlo često smatra ”slabim kodom“ jer nema ustaljenih, čvrstih sveza tipografskih elemenata s odgovarajućim značenjima. Tipografija se može promatrati kao zaseban sustav znakova, bez obzira što su značenja koja se temelje na tipografskom oblikovanju u velikoj mjeri uvjetovana kontekstom i načinom na koji su međusobno povezani tekst, slike i ostale vrste znakova koje se rabe u pojedinim tekstovima. Cilj je rada na korpusu medijskih tekstnih vrsta iz hrvatskog i engleskog jezika analizirati i prikazati suodnos pojedinih tekstnih vrsta i njihova tipografskog oblikovanja. Ovim se radom želi doprinijeti rasvjetljavanju nedovoljno istraženog područja suodnosa tekstnih vrsta i tipografskoga oblikovanja koje otvara prostor za čitav niz interdisciplinarnih istraživanja, primjerice prevođenje tipografski generiranih značenja, tumačenje tipografski generiranih značenja iz perspektive primatelja itd.
Ključne riječi: tekstna vrsta, tipografija, tipografski generirana značenja, ”slabi kod“, multimodalnost
Abstract: Visual design, in addition to images, illustrations and drawings, includes typography, which is frequently considered a “weak code” because there are no established, strong connections between typographic elements and corresponding meanings. Typography can be viewed as a separate system of signs, regardless of the fact that meanings based on typographic design are largely conditioned by the context and the manner in which the text, images and other types of signs used in specific texts are interconnected. The aim of the paper is to analyse and show the correlation of individual text types and their typographic design on a corpus of media text types from the Croatian and English languages. This paper seeks to shed light on the under-explored area of the relationship between text types and typographic design, which opens up room for a whole range of interdisciplinary research, for example how typographically generated meanings can be translated, how recipients interpret typographic meanings etc.
Keywords: text type, typography, typographically generated meanings, “weak code”, multimodality
Barbara Ravbar
hrv. Senzacionalizam i političke svađe: analiza medijskog izvještavanja o procesu ratifikacije Istanbulske konvencije u Hrvatskoj
engl. Sensationalism and political disputes: analysis of media coverage of the process of ratification of the Istanbul Convention in Croatia
Sažetak: Kako bi uspostavilo nadzor nad provedbom zakona o suzbijanju nasilja nad ženama, Vijeće Europe osmislilo je Istanbulsku konvenciju, čiju je ratifikaciju Hrvatska izglasala 13. travnja 2018. Dokument je u Hrvatskoj izazvao neslaganje javnosti i političke svađe, a način medijskog izvještavanja o ovom problemu bio je od značajne važnosti u procesu kreiranja percepcije javnosti i javnog mnijenja. Glavni cilj ovog rada je ukazati na pristrano medijsko izvještavanje o procesu ratifikacije Istanbulske konvencije u Hrvatskoj. Korištene su kvalitativna i kvantitativna analiza sadržaja te analiza diskursa, a istraživanje je provedeno na uzorku od 882 članaka objavljenih na šest internetski portala u razdoblju od 13. ožujka do 13. travnja 2018. Analiza je potvrdila pretpostavku da su se najčitaniji hrvatski portali fokusirali na konflikte i društvenu podjelu, a najviše je medijske pažnje dodijeljeno političarima i njihovim međusobnim sukobima. Iako je većina portala prilikom pisanja kraćih vijesti i izvještaja zadržala neutralnost, odabirom komentatora i kolumnista jasno se mogla zaključiti urednička preferencija. Gotovo niti jedan članak naglasak nije stavio na iskustva zlostavljanih žena i važnost ratifikacije ovakvog dokumenta za njihovu sigurnost i budućnost.
Ključne riječi: Istanbulska konvencija, prava žena, internetski portali, analiza sadržaja, analiza diskursa
Abstract: In order to establish supervision over the implementation of the law on the suppression of violence against women, the Council of Europe designed the Istanbul Convention, the ratification of which was voted by Croatia on April 13, 2018. The document caused public disagreement and political strife in Croatia, and the way the media reported on this problem was of significant importance in the process of creating public perception and public opinion. The main goal of this paper is to point out the biased media reporting on the process of ratification of the Istanbul Convention in Croatia. Qualitative and quantitative content analysis and discourse analysis were used, and the research was conducted on a sample of 882 articles published on six internet portals in the period from March 13 to April 13, 2018. The analysis confirmed the assumption that the most read Croatian portals focused on conflicts. and social division, and the most media attention was given to politicians and their conflicts. Although most portals maintained their neutrality when writing short news and reports, editorial preference could clearly be deduced from the selection of commentators and columnists. Almost no article emphasized the experiences of abused women and the importance of ratifying such a document for their safety and future.
Keywords: Istanbul Convention, women’s rights, internet portals, content analysis, discourse analysis
Tihana Gamble
hrv. Mentalno zdravlje komunikacijskih stručnjaka tijekom pandemije COVID-19 u Hrvatskoj
engl. Mental health of communication experts during the COVID-19 pandemic in Croatia
Sažetak: Rad istražuje percepcija mentalnog zdravlja komunikacijskih stručnjaka zbog učinaka pandemije COVID‑19 u Hrvatskoj. U tom kontekstu se istražuju percepcije o vlastitom mentalnom zdravlju, promjene u zadovoljstvu radom i funkcioniranju stručnjaka tijekom pandemije. Ukidanjem rada i sastanaka uživo i prelaskom na potpuno digitalni model rada i funkcioniranja došlo je do razvoja novih tehnologija i praksi, a neminovno i do promjena percepcija vlastitih razina stresa i mentalnog zdravlja. Komunikacijski stručnjaci su tijekom pandemije bili ključni faktori u pružanju informacija javnosti, kao i osiguravanju funkcionalnog poslovanja, što je kolektivno pogođeno izmjenama i stresorima koji direktno utječu na mentalno zdravlje (ograničenja, izolacije, prezasićenost, senzorno preopterećenje, duži radni sati i sl.). Empirijski dio rada proveden je online anketnim upitnikom, a istraživački problem je orijentiran na istraživanje percepcije učinka pandemije na promjene osjećaja stresa i percepcije o vlastitom mentalnom zdravlju tijekom lockdowna. Zaključno, komunikacijski stručnjaci u Hrvatskoj smatraju da je pandemija imala učinke na njihovo mentalno zdravlje, ali ne ekstremne kao u nekim državama svijeta. Sposobnost prilagodbe na kriznu situaciju i postavljanje boljih radnih uvjeta ključni su za održavanje mentalnog zdravlja. Znanstveni doprinos ovog istraživanja je ispitivanje samosvijesti o mentalnom zdravlju kod stručnjaka u komunikacijskom sektoru te stavova o promjenama u globalnim kriznim situacijama.
Ključne riječi: komunikacijski stručnjaci, mentalno zdravlje, rad od kuće, komunikacije, pandemija, lockdown
Abstract: The paper investigates the perception of mental health of communication experts due to the effects of the COVID-19 pandemic in Croatia. In this context, perceptions about one’s own mental health, changes in work satisfaction and the functioning of professionals during the pandemic are investigated. The abolition of work and live meetings and the transition to a completely digital model of work and functioning led to the development of new technologies and practices, and inevitably to changes in the perception of one’s own stress levels and mental health. During the pandemic, communication experts were key factors in providing information to the public, as well as ensuring functional business, which was collectively affected by changes and stressors that directly affect mental health (restrictions, isolation, oversaturation, sensory overload, longer working hours, etc.). The empirical part of the work was conducted with an online survey questionnaire, and the research problem is oriented towards the investigation of the perception of the effect of the pandemic on changes in the feeling of stress and the perception of one’s own mental health during the lockdown. In conclusion, communication experts in Croatia believe that the pandemic had effects on their mental health, but not as extreme as in some countries of the world. The ability to adapt to a crisis situation and to set better working conditions are key to maintaining mental health. The scientific contribution of this research is the examination of self-awareness about mental health among experts in the communication sector and attitudes about changes in global crisis situations.
Keywords: communication experts, mental health, work from home, communications, pandemic, lockdown
Olivera Jurković Majić, Branko Janjić
hrv. Taktike distributivnog pregovaranja
engl. Tactics of distributive negotiation
Sažetak: U kontekstu poslovnog pregovaranja, pregovaranje je istovremeno i znanost i vještina; u smislu vještine poslovno pregovaranje podrazumijeva određena ponašanja, umijeća, sposobnosti te iskustva dok se znanje o pregovorima smatra korisnim alatom koji olakšava provedbu procesa; znanja se moraju što više praktično primjenjivati (prakticirati) kako bi se, nekada izrazito rivalsko poimanje pregovaranja, oblikovao kao poslovni proces u kojem je prevladan raskorak između teorije i prakse. Poslovno se pregovaranje najčešće analizira u dva konteksta: kontekstu kupoprodaje te odnosa unutar poslovnog subjekta (interno pregovaranje). Kao sve važnija poslovna vještina kojom se pronalaze rješenja za konfliktne, a međuovisne situacije učinkovito poslovno pregovaranje ima multiplikativni učinak u smislu stvaranja dodane vrijednosti. Poslovno je pregovaranje “razmjena korisnog za korisno“, a o tome što je korisno i kako doći do toga, odlučuje svaka strana za sebe što se prepoznaje preko pristupa pregovorima kao i korištenim strategijama i taktikama. U radu se analizira strategija distributivnog pregovaranja koja je bila dominirajući pregovarački pristup u prošlosti (i danas se koristi) s naglaskom na taktike pregovaranja koje koriste distributivni pregovarači kao i načine reagiranja na iste. Same taktike, tj. njihovi nazivi ili sintagme proizašle su iz pregovaračke prakse, a izazivaju interes i šire javnosti zbog korištenog nazivlja (sintagme) za opis pregovaračke taktike.
Ključne riječi: pregovaranje, strategije pregovaranja, taktike distributivnog pregovaranja
Abstract: In the context of business negotiation, negotiation is both a science and a skill; in terms of skill, business negotiation implies certain behaviours, skills, abilities and experiences, while knowledge on negotiation is considered a useful tool that facilitates process implementation; knowledge must be applied (used) as often as possible in order to, due to at times highly competitive differences in the concept of negotiation, shape it as a business process, in which the gap between theory and practice is bridged. Business negotiation is most often analysed in two contexts: the context of buying and selling and relationships within the business entity (internal negotiation). As an increasingly important business skill that finds solutions to conflict, but interdependent situations, effective business negotiation has a multiplier effect in terms of creating added value. Business negotiation is the “exchange of something beneficial for something else beneficial”, and what is beneficial and how to get there is decided by each side for themselves, which can be identified through the approach to negotiations as well as the strategies and tactics used. The paper analyses the strategy of distributive negotiation, which was the dominant negotiation approach in the past (and is still used today) with an emphasis on negotiation tactics used by distributive negotiators, as well as ways of responding to them. The tactics themselves, i.e. their names or terms are derived from negotiation experience, and arouse the interest of the general public due to the terms used for the description of the negotiation tactics.
Keywords: negotiation, negotiation strategies, distributive negotiation tactics
Karla Ćuk, Maša Tonković Grabovac, Daria Loos Glebov
hrv. Tehnostres: uvod u pojam i grupne razlike na uzorku hrvatskih zaposlenika
engl. Technostress: introduction to the concept and group differences on a sample of Croatian employees
Sažetak: Cilj istraživanja bio je predstaviti fenomen tehnostresa kod hrvatskih zaposlenika, pri čemu se tehnostres odnosi na “negativno psihološko stanje povezano s trenutnim korištenjem ili prijetnjom korištenja informacijsko komunikacijskih tehnologija u budućnosti“. On-line upitnik, sastavljen od Ljestvice tehnostresa (Ragu-Nathan i sur., 2008) i upitnika općih podataka, ispunilo je 259 hrvatskih zaposlenika regrutiranih metodom snježne grude. Rezultati su pokazali da statistički značajno više razine tehnostresa prijavljuju žene, stariji i niže obrazovani sudionici, u odnosu na muškarce, mlađe i više obrazovane. Niže razine tehnostresa prijavljuju sudionici koji pohađaju digitalne edukacije unutar radnog vremena te ne rade više od 40 sati tjedno, niti rade u sektoru informatičkih tehnologija. Nalazi ovog pionirskog istraživanja mogli bi potaknuti raspravu o tehnostresu u hrvatskoj znanstvenoj zajednici te osvijestiti organizacije o mogućim zaštitnim i rizičnim faktorima u prevenciji tehnostresa.
Ključne riječi: tehnostres, stres na poslu, digitalna transformacija, IKT, IT sektor, hrvatski zaposlenici
Abstract: The goal of the research was to present the phenomenon of technostress among Croatian employees, whereby technostress refers to “a negative psychological state associated with the current use or the threat of using information and communication technologies in the future”. An online questionnaire, composed of the Technostress Scale (Ragu-Nathan et al., 2008) and a general data questionnaire, was completed by 259 Croatian employees recruited using the snowball method. The results showed that statistically significantly higher levels of technostress were reported by women, older and less educated participants, compared to men, younger and more educated. Lower levels of technostress are reported by participants who attend digital education during working hours and do not work more than 40 hours per week, nor do they work in the IT sector. The findings of this pioneering research could stimulate the discussion about technostress in the Croatian scientific community and make organizations aware of possible protective and risk factors in the prevention of technostress.
Keywords: technostress, stress at work, digital transformation, ICT, IT sector, Croatian employees