2019 – Vol. 4 No. 1
Volume 4, Number 1
Danijel Labaš, Ines Marinčić, Alma Mujčinović
hrv. Percepcija djece o utjecaju videoigara
engl. Perception of Children on Impact of Video Games
Sažetak: Od trenutka kada se u svojoj najranijoj dobi upoznaju s medijima, djeca se susreću s raznovrsnim medijskim sadržajima koji su promijenili njihov način provođenja slobodnoga vremena (Šego, 2009, str. 62), a jedan od omiljenih jest druženje i igra u virtualnome svijetu – svijetu videoigara, u kojem su izložena njihovu pozitivnom i negativnom utjecaju. Novonastale se okolnosti odražavaju na odgoj i mijenjaju ulogu roditelja, odgajatelja i nastavnika. Stoga se danas, više nego ikada, ističe potreba razvoja medijske kompetencije i medijske pismenosti među djecom i odraslima s ciljem poticanja kritičkog razmišljanja o medijskim sadržajima te odgovorne i učinkovite uporabe medija. U radu se prikazuju rezultati istraživanja provedenog u razdoblju između siječnja i ožujka 2016. godine među 630 djece u dobi od 10 do 15 godina u trima osnovnim školama na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Za prikupljanje rezultata korištena je metoda ankete. Rezultati ovoga istraživanja pružaju uvid u odnos djece prema videoigrama, njihovim preferencijama pri odabiru videoigara i percepciji njihova sadržaja i funkcije, a usto mogu poslužiti kao korisni podaci za razumijevanje osobitosti videoigara te kao poticaj na razmišljanje o aktivnom uključivanju i korištenju edukativnih videoigara u procesu učenja.
Ključne riječi: djeca, videoigre, utjecaj, edukacija, medijska pismenost
Abstract: From the moment they are introduced to the media at an early age, children encounter a variety of media content that changes the way they spend their free time (Segu, 2009, p. 62), and one of the favourites is socializing and playing in the virtual world – the world of video games, in which they are exposed to their positive and negative impact. The newly created circumstances reflect on education and change the role of parents, educators, and teachers. Therefore, today, more than ever, the need to develop media competence and media literacy among children and adults with the aim of encouraging critical thinking about media content and responsible and effective use of media is highlighted. The paper presents the results of research conducted between January and March 2016 among 630 children aged 10 to 15 in three primary schools in the City of Zagreb and Zagreb County. The survey method was used to collect the results. The results of this research provide insight into the attitude of children towards video games, their preferences when choosing video games and the perception of their content and function can also serve as useful data for understanding the specific characteristics of video games and as an incentive to think about the active inclusion and use of educational video games in the learning process.
Key words: children, video games, influence, education, media literacy
Igor Kanižaj, Dražen Maleš
engl. The Relationship between Habits and Use of Electronic Media and Sociodemographic Factors among Adolescents in Split-Dalmatia County
Sažetak: Navike korištenja medijskih sadržaja dinamično se mijenjaju. Vidljivo je to iz većine istraživanja u kojima su ispitivane medijske navike djece i mladih, no, riječ je većim dijelom o nacionalnim istraživanjima koja u nedovoljnoj mjeri otkrivaju specifičnosti korištenja medija na lokalnim razinama. S ciljem utvrđivanja povezanosti između navika korištenja elektroničkih medija te sociodemografskih čimbenika, provedeno je anonimno istraživanje metodom ankete među 340 adolescenata i adolescentica u Splitsko dalmatinskoj županiji. Rezultati su pokazali kako su adolescentice razmjerno heterogenija skupina s višim stupnjem međusobnih razlika u navikama korištenja elektroničkih medija u odnosu na svoje vršnjake. Rezultati ujedno utvrđuju dva potpuno različita smjera korištenja medija s obzirom na spolnu pripadnost ispitanika. Dok učenice, kao skupina, najčešće elektroničke medije koriste za zabavu, komunikaciju i korištenje društvenih mreža, učenici su primarno usmjereni prema informativnim i obrazovnim sadržajima.
Ključne riječi: elektronički mediji, adolescenti, medijska pedagogija, navike korištenja medijskih sadržaja, sociodemografski čimbenici
Abstract: The habits of using media content are changing dynamically. This is evident from the majority of research in which the media habits of children and young people have been examined. However, in question are mostly national studies that do not sufficiently reveal the specific features of media use at the local level. With the aim of determining the relationship between the habits and use of electronic media and sociodemographic factors, an anonymous survey was conducted among 340 adolescent boys and girls in Split-Dalmatia County. The results showed that adolescent girls are a relatively more heterogeneous group with a higher degree of mutual differences in the habits and use electronic media compared to their peers. At the same time, the results establish two completely different directions of media use regarding the gender of the respondents. While female students, as a group, most often use electronic media for entertainment, communication and for social media, male students are primarily directed towards informative and educational content.
Key words: electronic media, adolescents, media pedagogy, habits of using media content, sociodemographic factors
Marko Alerić, Martina Kolar Billege, Vesna Budinski
hrv. Medijsko opismenjavanje u osnovnoj školi
engl. Media Literacy in Primary School
Sažetak: Medijska pismenost obuhvaća znanje o medijima, ali i recepciju i produkciju medijske poruke. U suvremenom se odgojno-obrazovnom kontekstu, koji podrazumijeva stalnu izloženost djece medijskim sadržajima, pretpostavlja da odgojno-obrazovni programi sadržajno odgovaraju potrebama učenika – primatelja medijskih sadržaja. U radu smo istražili koji su sadržaji predviđeni Nastavnim planom i programom za osnovnu školu (MZOŠ, 2006) i prijedlogom Nacionalnog kurikuluma za Hrvatski jezik (CKR, 2017) te ispitali mišljenje ravnatelja, kao organizatora nastavnoga procesa, o tome koji su učitelji zaduženi za medijsko opismenjavanje u osnovnoj školi. Nadalje u radu problematiziramo inicijalnu osposobljenost nastavnika za nastavu medijske kulture, stavljamo u suodnos pojmove medijska kultura i medijska pismenost te problematiziramo poistovjećivanje uporabe medijskih alata s medijskom pismenošću. Istraživanje je povedeno s pomoću upitnika kojim smo ispitali nositelje medijskoga odgoja i obrazovanja te najčešće zadužene osobe za medijsko opismenjavanje djece u osnovnoj školi. Rezultati istraživanja pokazuju da je 42,19 % ravnatelja (N = 192) nezadovoljno programom medijske kulture u osnovnoj školi, 87,31 % (N = 197) ravnatelja misli da bi djecu trebali medijski odgajati učitelji i odgojitelji uz roditelje te da su u školi najčešće za medijsko opismenjavanje zaduženi učitelji hrvatskoga jezika (55,1 %; N = 187).
Ključne riječi: medijsko opismenjavanje, osnovnoškolsko obrazovanje, digitalni udžbenik
Abstract: Media literacy includes knowledge about the media, but also the reception and production of media messages. In the modern educational context, which implies constant exposure of children to media content, it is assumed that the content of educational programmes corresponds to the needs of pupils – recipients of media content. In the paper, we investigated what contents are foreseen in the Primary School Curriculum (MZOS, 2006) and the proposal of the National Curriculum for the Croatian Language (CKR, 2017) and examined the opinions of principals, as the organiser of the teaching process, about which teachers oversee media literacy in primary school. Furthermore, in the paper, we problematize the initial education of teachers for teaching media culture, place into relation the terms media culture and media literacy, and problematize the identification of the use of media tools with media literacy. The research was carried out with the help of a questionnaire, with which we examined media education and education providers and the individuals most often responsible for media literacy of children in primary school. The results of the research show that 42.19% of principals (N = 192) are dissatisfied with the media culture programme in elementary school, 87.31% (N = 197) of the principals believe that children should be brought up with the media by teachers and educators along with parents; in school, responsible for media literacy are most often Croatian language teachers (55.1%; N = 187).
Keywords: media literacy, primary school education, digital textbook
Lana Ciboci, Tamara Gazdić Alerić, Igor Kanižaj
hrv. Percepcija ravnatelja osnovnih škola o važnosti medijske pismenosti u primarnome obrazovanju
engl. Primary School Principals’ Perception of the Importance of Media Literacy in Primary Education
Sažetak: Ravnatelji su jedni od ključnih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školama koji u suradnji sa školskim odborom, učenicima, roditeljima, stručnim suradnicima, ali i vanjskim partnerima mogu presudno utjecati na školski kurikul te kvalitetu i kvantitetu izvannastavnih aktivnosti. S obzirom na to da imaju ključnu ulogu u odgojno-obrazovnom procesu, začuđuje činjenica kako u Hrvatskoj gotovo da i nema istraživanja stavova ravnatelja o raznim pitanjima koja se tiču odgojno-obrazovnoga procesa, a dosad nije napravljeno niti jedno sustavno istraživanje o stavovima ravnatelja o medijskoj pismenosti, medijskom obrazovanju i medijskoj kulturi. Ta nas je činjenica dodatno motivirala da provedemo istraživanje u studenome 2016. u sklopu Stručnoga skupa Obrazovanje i licenciranje ravnatelja Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola na uzorku od 198 ravnatelja osnovnih škola iz svih dijelova Republike Hrvatske kako bismo utvrdili stavove ravnatelja o važnosti medijske pismenosti u primarnome obrazovanju te da ujedno utvrdimo i to koliko su osnovne škole opremljene medijima, koliko često ravnatelji financijski podupiru dodatna usavršavanja nastavnika o medijima te organiziraju li škole izvannastavne edukacije o medijima za učenike, roditelje, nastavnike i stručne suradnike. Istraživanje je pokazalo kako većina ravnatelja, njih čak 57,3 %, smatra da nakon završetka osnovne škole hrvatski učenici na temelju onoga što su naučili u školi nisu medijski pismene osobe te da u posljednjih nekoliko godina roditelji pokazuju povećan interes za medijsku pismenost. Unatoč tome, čak 43,8 % ravnatelja ističe da nikad u posljednjih godinu dana nisu organizirali izvannastavna predavanja o medijima za roditelje, a čak svaki četvrti ravnatelj ističe da se u njihovoj školi nikad ne održavaju predavanja o medijima za nastavnike i stručne suradnike. Pokazalo se i da škole još uvijek nisu dobro tehnički opremljene, što je preduvjet za provedbu medijskoga obrazovanja, budući da je tek 44,2 % ravnatelja istaknulo da u njihovoj školi u svakoj učionici postoje računalo i projektor. Budući da ravnatelji bitno utječu na kvalitetu nastavnoga rada, i oni sami trebali bi imati redovita usavršavanja vezana uz medijsku pismenost kako bi bili pravodobno upoznati s rezultatima najnovijih istraživanja iz toga područja te informirani o novim dostignućima vezanima uz medije koji se brzo razvijaju.
Ključne riječi: medijsko obrazovanje, medijska pismenost, osnovna škola, ravnatelji
Abstract: Principals are one of the key carriers of educational activities in schools who, in cooperation with the school board, students, parents, professional associates, but also external partners, can decisively influence the school curriculum and the quality and quantity of extracurricular activities. Given that they play a key role in the educational process, it is surprising that, in Croatia, there is almost no research into the views of principals on various issues related to the educational process, and so far, no single systematic study has been conducted on principals’ views on media literacy, media education and media culture. This fact further motivated us to conduct a survey in November 2016 as part of the Professional Encounter Education and Licensing of Principals of the Croatian Association of Principals of Primary Schools on a sample of 198 principals of primary schools from all parts of the Republic of Croatia to determine principals’ views on the importance of media literacy in primary education, and to determine, at the same time, how well primary schools are equipped with media, how often principals financially support additional training for teachers about media, and whether schools organise extracurricular training about media for students, parents, teachers, and professional associates. The survey showed that most principals, as many as 57.3% of them, believe that, after finishing primary school, Croatian students are not media literate based on what they learned at school, and that, in the last few years, parents have shown an increased interest in media literacy. Despite this, as many as 43.8% of principals point out that they have not organised extracurricular lectures on media for parents in the last year, and every fourth principal points out that their school never holds lectures on media for teachers and professional associates. It was also shown that schools are still not well equipped technically, which is a prerequisite for the implementation of media education, since only 44.2% of principals pointed out that, in their school, there is a computer and a projector in every classroom. Since principals have a significant influence on the quality of teaching, they themselves should have regular training related to media literacy informed in a timely manner about the results of the latest research in this area and informed about new achievements related to the rapidly developing media.
Keywords: media education, media literacy, primary school, principals
Tanja Grmuša, Ana Marguerite Tomulić, Vedrana Anđelić
hrv. Zaštita privatnosti djece i maloljetnika na društvenoj mreži Facebook: navike i iskustva roditelja
engl. Privacy Protection of Children and Minors on Facebook: Parents’ Habits and Experiences
Sažetak: Komunikacija na društvenoj mreži Facebook postala je svojevrsni digitalni dnevnik u kojemu se intima pojedinca, njegovih poznanika i članova obitelji izlaže (pr)ocjenjivanju javnosti (Jelavić, 2009), a broj Facebook prijatelja služi kao alat za mjerenje društvenog kapitala (Krolo, 2015). U porastu su trendovi objave fotografija djece i maloljetnika koje njihovi roditelji (ne)svjesno dijele, često bez znanja i pristanka djece, kreirajući pritom njihov digitalni identitet i ne mareći o zaštiti privatnosti te posljedicama (Gabelica Šupljika, 2009). Iako se o dječjim pravima mnogo govori, a njihovo je provođenje regulirano brojnim međunarodnim propisima (Livingstone, O’Neill, 2014), zaštita privatnosti djece u digitalnom svijetu čini se još uvijek nedovoljnom. Europski je parlament sredinom 2016. usvojio Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka (General Data Protection Regulation – GDPR), čija je primjena obvezujuća za sve zemlje članice EU-a od 2018. godine. Prema Uredbi djeca u dobi do 13, odnosno do 16 godina, ovisno o nacionalnoj regulativi zemlje članice, pristup društvenim mrežama neće moći ostvariti bez pristanka roditelja. Na ovaj se način nastoji poboljšati zaštita djece i maloljetnika u digitalnoj sferi, jačati medijska pismenost, ali i osnažiti uloga roditelja u medijskom odgoju djece. Rad će prikazati rezultate istraživanja provedenog metodom ankete među roditeljima korisnicima Facebooka s područja grada Zagreba. Cilj istraživanja bio je ispitati korisničke preferencije (navike) upotrebe društvene mreže Facebook kod roditeljske populacije, ispitati svjesnost roditelja o rizicima komunikacije na društvenoj mreži Facebook, utvrditi znanje roditelja o mehanizmima zaštite privatnosti na društvenoj mreži Facebook te istražiti upoznatost roditelja s GDPR uredbom, kao i njihovo mišljenje o njoj.
Ključne riječi: djeca, novi mediji, Facebook, digitalni identitet, roditelji, zaštita privatnosti, GDPR, medijska pismenost
Abstract: Communication on the social media Facebook has become a kind of digital journal, in which the intimacy of an individual, his or her acquaintances and family members are exposed to (re)evaluation by the public (Jelavić, 2009), and the number of Facebook friends serves as a tool for measuring social capital (Krolo, 2015). The trend of posting photos of children and minors that their parents (un)intentionally share, often without the children’s knowledge and consent, is on the rise, creating their digital identity and not caring about privacy protection and consequences (Gabelica Šupljika, 2009). Although there is much of talk about children’s rights, and their implementation is regulated by numerous international regulations (Livingstone, O’Neill, 2014), the protection of children’s privacy in the digital world still seems insufficient. In mid-2016, the European Parliament adopted the General Data Protection Regulation (GDPR), the application of which is binding for all EU member states as of 2018. According to the Regulation, children under the age of 13 or 16, depending on the national regulations of the member country, will not be able to access social media without parental consent. In this manner, an effort is being made to improve the protection of children and minors in the digital sphere, to strengthen media literacy, but also to strengthen the role of parents in the media upbringing of children. The paper will present the results of research conducted using the survey method among parents of Facebook users from the city of Zagreb. The aim of the research was to examine user preferences (habits) of Facebook among the parental population, to examine parents’ awareness of the risks of communication on Facebook, to determine parents’ knowledge of privacy protection mechanisms on Facebook, and to investigate parents’ familiarity with GDPR, as well as their opinion on it.
Keywords: children, new media, Facebook, digital identity, parents, privacy protection, GDPR, media literacy
Tea Stipan
hrv. Uloga medijske pismenosti u samopredodžbi mladih uvjetovanoj medijskim idealima ljepote
engl. The Role of Media Literacy in the Self-Concept of Young People Conditioned by Media Ideals of Beauty
Sažetak: Mediji danas čine sastavni dio naše svakodnevice i jedan od najvažnijih načina interakcije s okolinom, što je osobito značajno kod mladih osoba, za koje mediji predstavljaju bitan agens socijalizacije i čimbenik koji utječe na oblikovanje identiteta. Sociokulturni standardi ljepote prikazani u medijima mogu imati značajan utjecaj na samopredodžbu vlastitog izgleda kod mladih, kao i na njihove stavove prema poželjnom izgledu. Rezultati dosad provedenih istraživanja pokazuju kako medijski prikazi ideala ljepote bitno utječu na način na koji mlade osobe percipiraju vlastiti izgled. Pregled dostupne literature na temu pokazao je da kratkoročne intervencije medijske pismenosti djeluju u smislu izazivanja medijskog skepticizma i smanjivanja negativnih učinaka, no da stvarne promjene u stavovima zahtijevaju dugotrajnije intervencije. Cilj ovog preglednog rada jest pružiti podrobni uvid u dosadašnja teorijska i istraživačka postignuća iz područja utjecaja medija na samopredodžbu vlastitog izgleda kod mladih te dati smjernice daljnjem proučavanju važnosti medijske pismenosti u regulaciji zadovoljstva vlastitim tijelom.
Ključne riječi: samopredodžba tijela, medijska pismenost, medijski ideali, utjecaj medija, mladi i mediji
Abstract: Today, the media is an integral part of our everyday life and one of the most important ways of interacting with the environment, which is particularly important for young people, for whom the media is an important agent of socialisation and a factor that influences the formation of identity. Sociocultural beauty standards presented in the media can have a significant impact on the self-image of young people, as well as on their attitudes towards a desirable appearance. The results of research conducted thus far show that media representations of beauty ideals significantly impact the manner young people perceive their appearance. A review of the available literature on the topic showed that short-term media literacy interventions work in terms of provoking media scepticism and reducing negative effects, however, that real changes in attitudes require long-term interventions. This review aims to provide detailed insight into the theoretical and research achievements thus far in the field of media impact on the self-image of one’s appearance among young people and to provide guidelines for further research on the importance of media literacy in the regulation of satisfaction with one’s body.
Keywords: body self-concept, media literacy, media ideals, media influence, youth and media
Maja Fistrić
hrv. Utjecaj digitalizacije na generacijski jaz – od bejbibumersa do generacije Z
engl. The Impact of Digitalization on the Generation Gap – From Baby Boomers to Generation Z
Sažetak: Tisućama godina društveno se međudjelovanje gradilo isključivo na komunikaciji licem u lice. S dolaskom i razvojem komunikacijskih tehnologija, kao i razvojem interneta, pojavili su se novi oblici društvenosti koji ne odgovaraju svakom tipu čovjeka. Prostorna i vremenska udaljenost više ne čine nikakvu prepreku da poslana poruka ne bude primljena u realnom vremenu tisućama kilometara daleko, a ti novonastali proizvodi i sustavi stvaraju svakim danom svoju, sve širu, publiku i vlastita pravila komuniciranja i obrasce socijalne komunikacije. Svrha ovog rada jest prikazati učinak procesa digitalizacije i globalizacije na različite generacije – bejbibumerse, generaciju X, generaciju Y i generaciju Z. Primjenom metode ankete istražili smo razlike između generacija kada je riječ o poznavanju digitalnih medija (novih medija). Osim toga, istražili smo i razlike u upotrebi novih medija te u načinu dolaska do željenih informacija.
Ključne riječi: digitalni jaz, bejbibumersi, generacija X, generacija Y, generacija Z
Abstract:For thousands of years, social interaction was built exclusively on face-to-face communication. With the arrival and development of communication technologies, as well as the development of the Internet, new forms of socialising have appeared that do not suit every type of person. Spatial and temporal distance is no longer an obstacle for a sent message not to be received in real-time thousands of kilometres away, and these newly created products and systems create their own, ever wider, audiences and their own communication rules and social communication patterns every day. The purpose of this paper is to show the effect of the process of digitisation and globalisation on different generations – baby boomers, generation X, generation Y, and generation Z. Using the survey method, we investigated the differences between generations in terms of knowledge of digital media (new media). In addition, we also investigated the differences in the use of new media and in the manner of obtaining the desired information.
Keywords: digital divide, baby boomers, generation X, generation Y, generation Z
Ines Šmit, Marinko Kovačić
hrv. Utjecaj tehnološke paradigme na ponašanje milenijalaca i djece
engl. The Impact of the Technological Paradigm on the Behaviour of Millennials and Children
Sažetak: U okruženju koje u znatnoj mjeri određuje tehnološka paradigma, odrastaju milenijalci i djeca. Pri tome je od posebne važnosti komunikacijska tehnologija koja je vezivno tkivo socijalnih i gospodarskih entiteta. Internet je već radikalno redizajnirao poslovanje te organizacijske odnose u smislu dokidanja hijerarhijskih odnosa. Naša je teza kako se mlade generacije profiliraju u odnosima suradnje i razmjene znanja te mišljenja uz minimalnu prisutnost hijerarhijskih odnosa koji su u velikoj mjeri utjecali na oblikovanje ranijih generacija. Smatramo kako internetska tehnologija utječe na način razmišljanja mlade generacije i djece te se može pretvoriti u površnost, odnosno nekritički relativizam. Zbog toga se razvoj kritičkog mišljenja javlja kao nužnost za milenijalce kako bi bili u stanju samostalno i kompetentno valorizirati internetske sadržaje, ali i ostala znanja pohranjena u drugim medijima. Kritičko mišljenje mora se prvenstveno razvijati u obrazovnim institucijama.
Ključne riječi: tehnološka paradigma, milenijalci, djeca, internet, kritičko mišljenje
Abstract: Millennials and children are growing up in an environment that is largely determined by the technological paradigm. Communication technology, which is the connective tissue of social and economic entities, is of particular importance. The Internet has already radically redesigned the business and organisational relations in terms of disrupting hierarchical relations. Our thesis is that young generations are profiled in the relationships of cooperation and exchange of knowledge and opinions with minimal presence of hierarchical relationships, which have significantly influenced the shaping of previous generations. We believe that Internet technology affects the manner young generations and children think and can transform into superficiality, i.e. uncritical relativism. This is why the development of critical thinking emerges as a necessity for millennials to be able to independently and competently assess online content, but also other knowledge stored in other media. Critical thinking must be developed primarily in educational institutions.
Keywords: technological paradigm, millennials, children, Internet, critical thinking
Ivan Biošić, Sandra Biošić
hrv. Utjecaj storytelling i marketinških kampanja na djecu: bihevioralno-komunikacijski aspekti
engl. Impact of Storytelling and Marketing Campaigns on Children: Behavioural and Communication Aspects
Sažetak: Djeca su nerijetko zaštitna lica marketinških kampanja poznatih brendova te se često pojavljuju u medijima. Postavlja se pitanje kako storytelling i marketinške kampanje utječu na djecu. Većinom su djeca i roditelji ciljna skupina kojoj se dobro oblikovanom pričom s integriranim edukativnim činjenicama želi približiti određena tema, rješenje problema ili navika. Djeca u globaliziranom i digitaliziranom svijetu svoje prve, svakodnevne, navike vrlo često stječu praćenjem medija, ali i u pozitivnim primjerima kampanja koje korištenjem storytellinga pokazuju znatno uspješnije rezultate za razliku od svakodnevno viđenih marketinških kampanja kojima je cilj potpora i unapređenje prodaje. Storytelling kampanje sve su češće među korporacijama zbog njihove uspješnosti, a većinom se temelje na bihevioralnom i komunikacijskom pristupu. Storytelling kampanje pokazuju osjetnu razinu većeg odaziva ključnih javnosti, djece, zbog igre s emocijama, svakodnevnim navikama, međuljudskim odnosima i razvojem djetetovog karaktera. U razvoju karaktera djeteta ponajviše sudjeluju roditelji, odgajatelji, nastavnici i stručno osoblje te djetetova okolina, ali i sami mediji – od sadržaja na televiziji pa sve do igara koje u djetetovim očima sežu dalje od virtualne stvarnosti, u tzv. imaginarnu realnost. Cilj ovog rada je dobiti uvid koliki utjecaj storytelling sam, ali i u kampanjama, ima na djecu i njihove bihevioralne i komunikacijske sposobnosti. Kvalitativno istraživanje provedeno je u vrtiću na području Grada Zagreba te je obuhvatilo dvije skupine djece različitog uzrasta.
Ključne riječi: djeca, mediji, storytelling, marketinška kampanja, bihevioralne i komunikacijske sposobnosti
Abstract: Children are often the face of the marketing campaigns of well-known brands and often appear in the media. The question arises as to how storytelling and marketing campaigns affect children. Children and parents are, for the most part, the target group to whom a well-formed story with integrated educational facts seeks to bring closer a certain topic, solution to a problem or habit. Children in the globalised and digitised world very often acquire their first, everyday, habits by following the media, but also in positive examples of campaigns that, using storytelling , show significantly more successful results than run-of-the-mill marketing campaigns, which aim to support and improve sales. Storytelling campaigns are increasingly common among corporations due to their success, and are mostly based on a behavioural and communication approach. Storytelling campaigns show a noticeable level of increased involvement of key publics, children, due to the play on emotions, daily habits, interpersonal relationships and the development of the child’s character. In the development of the character of the child, parents, educators, teachers and professional staff and the child’s environment are mostly involved, but also the media – from content on television to games that extend beyond virtual reality in the child’s eyes, into the so-called imaginary reality. The aim of this paper is to gain insight into the impact that storytelling itself and campaigns have on children and their behavioural and communication abilities. The qualitative research was conducted in a kindergarten in the City of Zagreb, and included two groups of children of different ages.
Keywords: children, media, storytelling, marketing campaign, behavioral and communication skills
Jelena Diklić, Marija Nakić, Dajana Šošić
hrv. Edukativna uloga društvenih mreža u medijskom odgoju djeteta
engl. Educational Role of Social Media in Children’s Media Education
Sažetak: Mediji imaju sve veće značenje u socijalizaciji mladog naraštaja pa tako posljednjih tridesetak godina sve više utječu na djetetov razvoj. Najznačajniji utjecaj mediji imaju na proces socijalizacije djeteta, tj. na usvajanje kulturnih vrijednosti, stavova, uvjerenja i društvenih normi. No, ubrzani razvoj masovnih medija u 20. stoljeću promijenio je način života, kao i način na koji djeca uče i provode slobodno vrijeme. Pojava interneta i globalizacija promijenili su svijest, način komuniciranja i međusobne odnose. Internet i društvene mreže postale su dio svakodnevnog života, srušili su granice vremena i prostora, granice spoznaje odavno su prešle okvire zajednice i kulture. Društvene mreže ne koriste se više samo za privatne objave i druženje te za poslovne kontakte i promociju, već sve više postaju relevantan alat za praćenje ključnih vijesti i informacija te za edukativne sadržaje. U radu se istražuje u kojoj mjeri djeca u osnovnim školama u gradu Zagrebu i Dubrovniku koriste društvene mreže poput Facebooka ili Instagrama za razmjenu edukativnih sadržaja, informacija i školskih materijala. Istraživanje je pokazalo da nastankom suvremenih, personaliziranih medija koje djeca koriste, dijete postaje informacija, vijest ili kulturni sadržaj. Učestalim korištenjem „pametnih“ uređaja i interneta djeca su dovedena u stanje veće ovisnosti o medijskim sadržajima, primaju mnoštvo beskorisnih informacija, nepouzdanih vijesti, manjak kulture, mogućnost plagiranja pa i medijskog nasilja. Na taj se način djeca, kao najranjivija skupina društva, dovode u podređeni položaj naspram medija. Edukacija je nužna kako bi se djecu osposobilo za ispravno korištenje društvenih mreža.
Ključne riječi: društvene mreže, edukacija, djeca
Abstract: The media play an increasing role in the socialisation of the young generation, thus increasingly influencing children’s development in the last thirty years. The media have the most significant impact on the process of socialisation of children, i.e. on the adoption of cultural values, attitudes, beliefs and social norms. However, the rapid development of mass media in the 20th century has changed the way of life, as well as the way children learn and spend their free time. The emergence of the Internet and globalisation have changed awareness, manner of communication and mutual relations. The Internet and social media have become a part of everyday life, they have torn down the boundaries of time and space, the boundaries of cognition have long since crossed the boundaries of community and culture. Social media are no longer only used for private posts and socialising, for business contacts and promotion, but rather they are increasingly becoming a relevant tool for following key news and information and for educational content. The paper explores the extent to which children in primary schools in the City of Zagreb and Dubrovnik use social media such as Facebook or Instagram to exchange educational content, information and school materials. Research has shown that, with the emergence of modern, personalised media used by children, the child becomes information, news or cultural content. Through frequent use of “smart” devices and the Internet, children are placed in a state of greater dependence on media content, receiving large amounts of useless information, unreliable news, lack of culture, the possibility of plagiarism and even media violence. In this manner, children, as society’s most vulnerable group, are placed in a subordinate position to the media. Education is necessary to equip children to use social media correctly.
Keywords: social networks, education, children
Lina Malek, Tina Regg, Katarina Blažina Mukavec
hrv. Nasilje u hrvatskim dječjim serijama Jelenko i Smogovci
engl. Violence in Croatian Children’s Series Jelenko and Smogovci
Sažetak: Nasilje u medijima posljednjih je godina tema sve većeg broja znanstveno-istraživačkih radova koji ukazuju na povezanost nasilja na ekranima s nasiljem u stvarnome životu. Televizija je i dalje popularan medij kod djece, a količina nasilnih sadržaja na televiziji konstantno raste sukladno razvoju tehnologije i potraživanjima publike. Cilj je ovog rada ukazati na prisutnost nasilja u poznatim hrvatskim dječjim serijama Jelenko i Smogovci. Iako je riječ o popularnim serijama za djecu, gotovo svaka analizirana epizoda sadrži neki oblik nasilja, a fizičko nasilje je najzastupljenije. Unatoč tomu što svakodnevno raste broj radova o nasilju u medijima, i dalje nedostaje radova u kojima se govori o nasilju u hrvatskim dječjim serijama, pa je jedno od nastojanja ovog rada potaknuti daljnja istraživanja u ovom području.
Ključne riječi: televizija, nasilje, hrvatske dječje serije, Smogovci, Jelenko
Abstract: Violence in the media in recent years has been the subject of a growing number of scientific research papers that point to the connection of violence on screen with violence in real life. Television is still a popular medium among children, and the amount of violent content on television is constantly growing in line with the development of technology and the demands of the public. The purpose of this paper is to point out the presence of violence in the famous Croatian children’s series Jelenko and Smogovci. Although they are popular children’s series, almost every episode analysed contains some form of violence, and physical violence is the most prevalent. Despite the fact that the number of papers on violence in the media is growing daily, there is still a lack of papers on violence in Croatian children’s series, so one of the goals of this paper is to encourage further research in this area.
Keywords: television, violence, Croatian children’s series, Smogovci, Jelenko
Suzana Peran, Anđelka Raguž
hrv. Odnos i značenje medijskog odgoja u dječjim vrtićima: pravila i medijski izazovi
engl. Relationship and Meaning of Media Education in Kindergartens: Rules and Media Challenges
Sažetak: Rad prikazuje pristup i ulogu odgojitelja u medijskom odgoju djece. Slijedom toga, medijsko opismenjavanje djece promatramo s obzirom na sposobnost odgojitelja da se kompetentno i primjereno služe medijima, da su pritom kritični, medijski pismeni i svjesni (djelomične) odgovornosti kako pri stvaranju medijskih uradaka, tako i kao korisnici i kreatori medijskih sadržaja. Medijskim su sadržajima istodobno izložena i djeca koju odgojitelji obrazuju i odgajaju te im kroz odgojne metode i profesionalne pristupe sadržajno implementiraju teme i preporuke o korištenju medija. Medijski odgoj djece ovisi o obitelji, skrbnicima, utjecaju vršnjaka te se faktično navike o korištenju usvajaju i oblikuju i kroz programe i komunikacijske aktivnosti u dječjim vrtićima i predškolskim ustanovama. Stoga, rezultatima istraživanja provedenog metodom ankete među odgojiteljima iz dviju županija, utvrđujemo kako mediji pomažu u radu s djecom – koja ih poimaju kao alat za učenje, istodobno razvijajući digitalne kompetencije, i uče na zanimljiv način.
Ključne riječi: medijski odgoj, medijska pismenost, odgojitelji, dječji vrtići, odgovornost
Abstract: The paper shows the approach and role of educators in the media education of children. Consequently, the media literacy of children is observed with regard to the ability of educators to use the media competently and appropriately, while being critical, media literate and aware of the (partial) responsibility in creating media works, as well as users and creators of media content. At the same time, children who are educated and raised by educators are exposed to media content, and through educational methods and professional approaches, they implement themes and recommendations on the use of media. The media education of children depends on family, guardians, peer influence, and actually usage habits are adopted and shaped through programmes and communication activities in kindergartens and preschools. Therefore, the results of the survey conducted by using the questionnaire method among educators from two counties determine how the media help working with children – who perceive them as a learning tool, while at the same time developing digital competences, and make learning more interesting.
Keywords: media education, media literacy, educators, kindergartens, responsibility
Lina Malek
hrv. Novi mediji (kao alat) u nastavi: Djeca i folklor
engl. New Media (as a Tool) in Teaching: Children and Folklore
Sažetak: Hrvatska je zemlja bogata kulturnom baštinom. Narodne nošnje, pjesme i plesovi mogu se upoznati u muzejima, stručnoj literaturi i kroz djelatnost kulturno-umjetničkih društava. No, razvijena tehnologija uvela je nove oblike predstavljanja i očuvanja folklornih sadržaja. Tako, primjerice, djeca u nižim razredima osnovne škole, osim uz učitelje i udžbenike iz Glazbene kulture, tradicionalne dječje pjesme mogu poslušati na YouTubeu. Stoga je cilj rada potaknuti usvajanje znanja o hrvatskom folkloru uz pomoć novih medija kao alata i kao sredstva za edukaciju u osnovnim školama, na temelju teorijskog i praktičnog aspekta. Radom se utvrdilo da postoje stručni tekstovi i upute o upotrebi medija u nastavi, no nema tekstova usmjerenih isključivo na povezivanje nastave, medija i folklora. Osim što se osvrće na dosadašnja teorijska stajališta, kao i na primjere primjene medija u nastavi, autorica opisuje vlastiti projekt koji je ostvarila u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi čime nastoji potaknuti na upotrebu medija u obrazovanju o kulturi.
Ključne riječi: osnovnoškolska nastava, hrvatski folklor, novi mediji, pozitivne strane novih medija
Abstract: Croatia is a country with a rich cultural heritage. Folk costumes, songs and dances can be found in museums, professional literature and through the activities of various cultural and art organisations. At the same time, technology has introduced different new forms of promotion and preservation of folklore content. For example, children in the lower grades of elementary school can listen to traditional children’s songs on YouTube, in addition to listening to their teachers in classrooms and learning from their Music Education textbooks. It is the aim of this paper to encourage acquiring knowledge about Croatian folklore with the help of new media as tools and means of education in elementary schools, based on theoretical and practical foundations. The research conducted in this paper concludes that there are various expert articles and papers, as well as instructions on the use of media in teaching, however, at the same time, there are no articles or papers aimed exclusively at connecting teaching, media and folklore. Besides looking back at previous theoretical positions, as well as examples of the use of media in teaching, the author describes her own project carried out in an elementary school in Zagreb, whose aim is to encourage the use of media in cultural education.
Keywords: elementary school teaching, Croatian folklore, new media, positive aspects of new media
Nensi Blažević, Jana Bušić, Stana Odak Krasić
hrv. Fenomen reality televizije: od zabave do edukacije
engl. The phenomenon of Reality Television: From Entertainment to Education
Sažetak: Reality televizija postala je društveni fenomen. Predmet je brojnih rasprava i analiza jer je jedan od najgledanijih televizijskih sadržaja, a izaziva oprečna mišljenja: neki je pasionirano gledaju i u njoj pronalaze zabavu te bijeg od stvarnosti, a drugi pak zaziru od same pomisli na takav sadržaj. Reality programi mogu sadržavati neprimjerene sadržaje za sudionike i gledatelje svih uzrasta, ali mogu biti i edukativni. Uz vrlo popularne reality emisije poput Skrivene kamere i Big Brothera, manje su poznate one emisije koje su svojedobno služile kao socijalni eksperimenti radi znanstvenih istraživanja, kao što je promatranje ponašanja ljudi u zatvorenim zajednicama. Iako su istovremeno šokantni većini ljudi, takvi realityji sadrže i edukativne elemente. U ovome se radu metodom ankete istražuje mogu li reality programi, osim što su zabavni, biti i edukativni. Također, analizira se zašto ljudi gledaju takve sadržaje i identificiraju se s njima.
Ključne riječi: mediji, televizija, reality programi, zabavni i edukativni sadržaji
Abstract: Reality television has become a social phenomenon. It is the subject of many discussions and analyses because it represents one of the most watched television contents, while at the same time causing conflicting opinions: some watch it passionately and find it an entertaining escape from reality, while others shy away from the very thought of consuming such content. Reality shows can contain inappropriate content for participants and viewers of all ages, but at the same time can also be educational. Along with very popular reality shows like Candid Camera and Big Brother, less known are those shows that once served as social experiments for scientific research, such as observing people’s behaviour in closed communities. Although they are at the same time shocking to most people, such reality shows also contain educational elements. The authors of this paper use the survey method to research whether reality programmes, in addition to being entertaining, can also be educational. It also analyses why people watch such content and identify themselves with it.
Keywords: media, television, reality programs, entertainment and educational contents
Antonija Đuran, Diana Koprivnjak, Nataša Maček
hrv. Utjecaj medija i uloga odraslih na odgoj i obrazovanje djece predškolske i rane školske dobi
engl. The Media Influence and the Role of Adults in the Upbringing and Educating of Preschool and Early School Children
Sažetak: Djeca su od najranije dobi izložena medijima. Samim time oni imaju veliki utjecaj na djetetov odgoj i obrazovanje. Zbog količine različitih medija njihov utjecaj je brz i neprimjetan, ali istovremeno snažan. Rad se bavi prikazom pozitivnog i negativnog utjecaja medija u obrazovanju djece. Posebno su naglašene pozitivne strane kao što je dostupnost različitih informacija koje djeci služe kako bi se afirmirali kao članovi društvene zajednice kojoj pripadaju. Cilj medijskog obrazovanja je pomoći djeci da razviju kritički stav prema medijima kako bi mogli na kvalitetan način koristiti medije u odgoju i obrazovanju. Odrasli imaju veliku važnost pri odabiru medijskih sadržaja te bi trebali naučiti djecu kvalitetnom korištenju medija u svrhu učenja i vlastitog napretka. Važnost odraslih osoba bitna je jer nerijetko dolazi do negativnih posljedica utjecaja medija zbog velike količine izloženosti informacijama koje je djeci teško selektirati. Neselektiranje sadržaja može ostaviti dugoročne posljedice na razvoj djeteta, kako u školskom tako i u društvenom životu.
Ključne riječi: mediji, djeca, odgoj, obrazovanje
Abstract: Children are exposed to the media from an early age. This has significant influence on a child’s upbringing and education. The large number of different media produce a quick, imperceptible, but significant influence on children. This paper analyses the positive and negative influence of media in the education of children. Positive aspects such as the availability of diverse information, which help children to assert themselves as members of the social community to which they belong, are especially emphasized. The goal of media education is to help children develop a critical thinking when consuming media content, so that they can use media in a proper manner when educating themselves. Since adults play an important role when selecting media content, they should teach children how to use media in a quality manner and for the purpose of learning and their own progress. The impact of adults is significant since there are often negative consequences to media influence due to the exposure of children to information that is impossible for children to filter. Failure to filter media content can have long-term consequences on a child’s development, both in school and in social life.
Keywords: media, children, upbringing, education
Kristina Ljubić Nežić
hrv. Poticanje razvoja medijske pismenosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju
engl. Encouraging the Development of Media Literacy in Early and Preschool Education
Sažetak: Cilj projekta je poticanje medijske pismenosti djece u ranoj i predškolskoj dobi te uspostavljanje temelja za daljnji razvoj u suvremenom medijskom okruženju. Dob djece se navodi kao jedan od ključnih čimbenika o kojima ovisi na koji će način mediji utjecati na dijete. Mediji imaju veći utjecaj na mlađu djecu, ali, istovremeno, mlađa djeca vide posredstvo roditelja kao pozitivno i poželjno. To čini priliku i izazov za profesionalce koji rade s djecom u ranom i predškolskom odgoju za poduzimanje ranih intervencija te oblikovanje dječjih navika korištenja medijskog sadržaja. Projekt uključuje sve čimbenike koji imaju neposredan kontakt s djecom u kontekstu odgojno-obrazovnih ustanova – djecu, roditelje i odgojitelje. Medijski sadržaji korišteni su kao poticaj u radu s djecom, a s roditeljima i odgojiteljicama održana je radionica o utjecaju medija na djecu. Rezultati provedene ankete s roditeljima i odgojiteljima ukazuju na potrebu njihove edukacije u svrhu poboljšanja vlastitith kompetencija kao temelja za daljnji razvoj medijske pismenosti djece.
Ključne riječi: djeca, odgojitelji, roditelji, rani i predškolski odgoj, medijska pismenost
Abstract: The goal of this project is to encourage media literacy in children of early and preschool age, as well as to establish the foundation for their further development in the modern media environment. The age of children is often cited as one of the key factors affecting how media will impact a child. The media have a more significant influence on younger children, however, at the same time, younger children consider parental intervention as positive and desirable. This poses an opportunity as well as a challenge for professionals who work with children in early and preschool education to undertake early interventions and shape children’s habits when using media content. The project also includes all factors that have direct contact with children in the context of educational institutions – children, parents and educators. Media content were used as an incentive in working with children, and a workshop with the topic of media influence on children was organized with parents and teachers. The results of the survey conducted among parents and educators indicate a significant need for their education in order to improve their own competences as a basis for the further development of media literacy in children.
Keywords: children, educators, parents, early and preschool education, media literacy