2020 – Vol. 5 No. 1
Volume 5, Number 1
Božo Skoko, Dejan Gluvačević, Ante Bogdanić
hrv. Hrvatska kao sportski brend – prepoznavanje hrvatskog sporta i sportaša među europskim studentima
engl. Croatia as a Sports Brand – Recognition of Croatian Sport and Athletes Among European Students
Sažetak: Sport je jedan od najučinkovitijih promidžbenih kanala jedne zemlje koji pomaže zemlji da postane poznata. No, da bi se to postiglo, osim uspjeha sportaša jedne zemlje potrebni su i drugi uvjeti jer nisu svi sportovi jednako popularni u cijelom svijetu. Zbog toga veliki (globalni) uspjeh sportaša nije nužno preduvjet da su sportaš i država iz koje dolazi poznati po njemu ili njoj. Sukladno navedenom, ovaj rad bavi se afirmacijom hrvatskog sporta i hrvatskih sportaša na europskoj razini. Od osamostaljenja Hrvatske hrvatski sportaši postižu zapažene sportske rezultate i jedan su od najjačih promotivnih kanala ove male zemlje. Svrha ovog rada je utvrditi koliko je Hrvatska jak sportski brend među mladim europskim studentima i je li Hrvatska uopće prepoznata kroz sport. Kako bi to utvrdili, autori su proveli dva istraživanja tijekom Europskih sveučilišnih igara (Zagreb i Rijeka, 2016. – 1762 ispitanika i Coimbra, 2018. – 1188 ispitanika) koristeći upitnik kao istraživačku metodu. Iz okvirnog rada vidljivo je da ispitanici u istraživanju prepoznaju Hrvatsku kao sportsku zemlju, visoko ocjenjuju sportski element vezan uz Hrvatsku, a hrvatsku nogometnu opremu smatraju vrlo prepoznatljivom. U radu su prikazani ključni rezultati.
Ključne riječi: Hrvatska, brend, sport, hrvatski sportaši, promocija sporta
Abstract: Sport is one of the most effective promotional channels of a country that helps the country to become well-known. However, to achieve this, except the successes of athletes of one country it requires other conditions because not all sports are equally popular all over the world. Because of this, the great (global) success of an athlete is not necessarily a precondition that the athlete and country from where he or she comes is well-known because of him or her. According to the aforementioned, this paper deals with the recognition of Croatian sports and Croatian athletes at the European level. Since Croatian independence, Croatian athletes have achieved remarkable sports results and they are one of the strongest promotional channels of this small country. The purpose of this paper is to determine how strong Croatia is as a sport brand among young European students and whether Croatia is recognized at all through sport. To determine this, the authors undertook two researches during the European University Games (Zagreb & Rijeka, 2016 – 1762 respondents and Coimbra, 2018 – 1188 respondents) using the questionnaire as a research method. The outline of the paper shows that respondents in the researches recognize Croatia as a s sports country, highly evaluated the sport element related to Croatia, and considered the Croatian football kit as being highly recognizable. The paper presents the key results.
Keywords: Croatia, brand, sport, Croatian athletes, sports promotion
Tanja Grmuša, Hazuki Mori
hrv. Uloga stereotipa u stvaranju nacionalne slike: Slika Hrvatske koju imaju Japanci
engl. The Role of Stereotypes in the Creation of National Image: The Image of Croatia held by Japanese People
Sažetak: Kako funkcioniraju stereotipi dok se grade nacionalne slike? Ovo je jedno od glavnih pitanja u našem dugoročnom istraživačkom projektu. Kao prvi korak prema pronalaženju odgovora na to pitanje, ovaj rad istražuje japanske stereotipe o Hrvatskoj kao primjeru slučaja kroz kvalitativne pristupe. Glavni razlozi zbog kojih se ovdje raspravlja o japanskim stereotipima su: 1) vjerujemo da Japanci nemaju snažnu predrasudu prema Hrvatskoj, bilo pozitivnu bilo negativnu, i 2) nadamo se da ćemo na neki način pridonijeti hrvatskoj turističkoj strategiji, koja bi se trebala temeljiti na stvaranje dobrog nacionalnog imidža – Hrvatska može postati popularnije odredište za više Japanaca. Jedan od glavnih ciljeva ovog rada je doprinijeti razvoju hrvatskog turizma, kao i istražiti stereotipe i nacionalno brendiranje temeljeno na tim motivima.
Ključne riječi: nacionalne slike, stereotipi, interkulturalizam, nacionalno brendiranje, turističke strategije, marketinški planovi destinacije
Abstract: How do stereotypes work while national images are built? This is one of the major questions in our long-term research project. As the first step towards finding answers to this question, this paper explores Japanese stereotypes of Croatia as a case example through qualitative approaches. The main reasons Japanese stereotypes are discussed here are: 1) we believe that Japanese people do not have a strong bias toward Croatia, either positive or negative, and 2) we hope to somehow contribute to Croatian tourism strategies, which should be based on the creation of a good national image – Croatia can become a more popular destination for more Japanese people. One of the main objectives of this paper is to contribute to the Croatian tourism industry, as well as to research stereotypes and national branding based on these motives.
Keywords: national images, stereotypes, interculturalism, national branding, tourism strategies, destination marketing plans
Sara Melkić, Izidora Marković Vukadin, Lucija Roknić
hrv. Održivi turizam – samozavaravanje, ideja ili stvarnost?
engl. Sustainable Tourism – Self-Deception, Idea or Reality?
Sažetak: Dugoročna konkurentnost turističkih destinacija izravno je povezana s njihovim održivim razvojem. Iznimno važno polazište za upravljanje turizmom, s naglaskom na održivo upravljanje, je prepoznavanje stanja održivosti na temelju indikatora. Tek procjenom stanja, ali i kontinuiranim praćenjem održivosti, stvara se potrebna informacijska baza za učinkovito upravljanje razvojem u željenom, održivom smjeru. U namjeri etabliranja Hrvatske kao održive destinacije važna je namjera destinacijskih menadžment organizacija da se okrenu održivosti turizma, kroz konkretne aktivnosti i mjere, a ne samo deklarativno. U tu svrhu analizirano je stanje u lokalnim turističkim zajednicama Jadranske i Kontinentalne Hrvatske s ciljem utvrđivanja u kojoj se mjeri prati stanje održivosti, provode li se aktivnosti u sferi održivosti (i zelenog turizma) te planira li se a upravljački dokumenti daju jasne smjernice za održivi razvoj destinacija. Na temelju analize možemo zaključiti da postoji pet osnovnih tipova destinacija s obzirom na odnos prema održivom turizmu: destinacije koje održivost koriste samo kao pojam bez temelja (1), destinacije koje imaju idejna rješenja, ali ih ne provode. projekti (2), destinacije s nizom aktivnosti u jednoj dimenziji održivosti (3), destinacije s realiziranim projektima u svim dimenzijama održivosti (4) i destinacije koje održivost doživljavaju kao dio imidža i stvarnosti destinacije te mjere utjecaje turizma na održivost te na temelju mjerenja realizirati projekte u svim dimenzijama održivosti (5).
Ključne riječi: održivost, destinacija, turizam, uključenost, aktivnosti, indikatori
Abstract: The long-term competitiveness of tourist destinations is directly related to their sustainable development. An extremely important starting point for tourism management, with an emphasis on sustainable management, is the recognition of the state of sustainability based on indicators. Only by assessing the situation, but also by continuously monitoring sustainability, is the necessary information base created for effective development management in the desired, sustainable direction. With the intention of establishing Croatia as a sustainable destination, the intention of destination management organisations to turn to the sustainability of tourism, through concrete activities and measures, and not just declaratively, is important. For this purpose, the situation in local tourist communities in Adriatic and Continental Croatia was analysed with the aim of determining to what extent the state of sustainability is monitored, activities in the sphere of sustainability (and green tourism) are carried out, and whether planning and management documents provide clear guidelines for the sustainable development of destinations. Based on the analysis, we can conclude that there are five basic types of destinations with regard to the attitude towards sustainable tourism: destinations that use sustainability only as a term with no basis (1), destinations that have conceptual solutions, but do not implement projects (2), destinations with a series of activities in one dimension of sustainability (3), destinations with implemented projects in all dimensions of sustainability (4) and destinations that perceive sustainability as part of the image and reality of the destination and measure the effects of tourism on sustainability and, based on the measurements, implement projects in all dimensions of sustainability (5).
Keywords: sustainability, destination, tourism, inclusion, activities, indicators
Davor Trbušić, Stipan Rimac
hrv. Kardinal Stepinac kao element oblikovanja imidža nacionalnog brenda Hrvatske
engl. Cardinal Stepinac as an Element in Shaping the Image of the National Brand of Croatia
Sažetak: Nacionalni identitet Hrvatske neodvojiv je od kršćanskog i katoličkog identiteta koji je srastao s hrvatskim narodom kroz njegovu 14-stoljetnu povijest. Mnogim duhovnim velikanima Hrvatska duguje veliki dug za njihov rad i život, te je tako ostala zapamćena u kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda. Jedan od njih je svakako Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup i kardinal. Budući da valorizacija lika i djela kardinala Stepinca ni pedeset i devet godina nakon njegove smrti ne prestaje izazivati veliki interes u hrvatskom javnom prostoru, postavlja se sljedeće problematično pitanje: percipira li se kardinal Stepinac kao pozitivan ili negativan element nacionalnog? brand Hrvatske? Stoga se u ovom radu, usmjerenom na istraživanje percepcije studentske populacije o kardinalu Stepincu, analizira imidž koji crkveni velikodostojnik uživa među ispitanicima. Rad se bavi i pitanjem treba li Crkva u Hrvatskoj, kao određeni brend, u budućnosti uložiti više napora u komuniciranje svojih podbrendova koji su utkani u konstrukciju hrvatskog nacionalnog identiteta. Ključni rezultati istraživanja pokazali su da većina ispitanika kardinala Stepinca percipira kao pozitivnu povijesnu osobu koja doprinosi pozitivnoj percepciji nacionalnog brenda Hrvatske. Nadalje, sudionici istraživanja su o kardinalu Stepincu uglavnom informirani putem tradicionalnih medija, dok su s druge strane nedostatnima ocijenili napore Crkve u Hrvatskoj u komuniciranju svojih brendova u javnosti.
Ključne riječi: brendiranje, Katolička crkva, arhitektura brenda Crkve, podbrendovi Crkve, komunikacija Crkve, Alojzije Stepinac
Abstract: The national identity of Croatia is inseparable from the Christian and Catholic identity, which has grown together with the Croatian people throughout its 14 centuries of history. Croatia owes a great debt to many spiritual giants for their work and life, thus remaining remembered in the collective memory of the Croatian people. One of them is certainly Alojzije Stepinac, Archbishop and Cardinal of Zagreb. Since the valorisation of Cardinal Stepinac’s character and work, even fifty-nine years after his death, does not stop causing great interest in the Croatian public space, the following problematic question arises: Is Cardinal Stepinac perceived as a positive or negative element of the national brand of Croatia? Therefore, this paper, centred on the study of the student population’s perceptions of Cardinal Stepinac, analyses the image enjoyed by the church dignitary among the respondents. The paper also deals with the question of whether the Church in Croatia, as a certain brand, should invest greater efforts in the future in communicating its sub-brands, which are woven into the construction of the Croatian national identity. The key results of the research showed that the majority of respondents perceive Cardinal Stepinac as a positive historical figure who contributes to the positive perception of the national brand of Croatia. Furthermore, the participants of the research are mostly informed about Cardinal Stepinac through traditional media, while on the other hand, they assessed the efforts of the Church in Croatia in communicating its brands to the public as insufficient.
Keywords: branding, Catholic Church, brand architecture of the Church, Church sub-brands, Church communication, Alojzije Stepinac
Marija Završki, Katarina Horvat
hrv. Uloga i utjecaj e-marketinga u turizmu Slavonije i Baranje
engl. The Role and Influence of e-marketing in the Tourism of Slavonia and Baranja
Sažetak: Sve veća uloga e-marketinga u turizmu utjecala je na razvoj međusobne komunikacije lokalnog stanovništva, posebice u ruralnim destinacijama, i turističkih djelatnika. Zajedno sudjeluju u stvaranju infrastrukture na način da unaprijede razvoj turizma. Kontinentalni turizam u Hrvatskoj počinje se intenzivnije razvijati, a turizam Slavonije, Baranje i Srijema ima snažan potencijal za razvoj turističkog identiteta istočne regije. Ključnu ulogu u promociji destinacije Slavonija za domaće i strane goste na Internetu imaju posebne e-zajednice koje čine dionici javnog i civilnog sektora, turističke zajednice, jedinice lokalne samouprave, strukovne udruge u turizmu i aktivna domaća obiteljska poduzeća. u turizmu. Ovaj rad bavi se utjecajem nositelja funkcije razvoja turizma i upravljanja imidžom turističke ponude u e-sferi, a popratno istraživanje temelji se na kombinaciji teorijskog pristupa i empirijskih podataka, te predstavlja način na koji se ovi subjekti povezuju i surađuju u oblikovanju krovnog marketinškog koncepta promocije turističke ponude Slavonije.
Ključne riječi: Slavonija, ruralni turizam, razvoj, e-marketing, klaster
Abstract: The growing role of e-marketing in tourism has influenced the development of mutual communication between the local population, especially in rural destinations, and tourism workers. Together, they participate in the creation of infrastructure in a way that helps them improve the development of tourism. Continental tourism in Croatia is beginning to develop more intensively, and tourism in Slavonia, Baranja and Srijem has a strong potential for the development of the tourism identity of the eastern region. A key role in promoting the destination of Slavonia for domestic and foreign guests on the Internet is played by special e-communities consisting of public and civil sector stakeholders, tourist boards, local self-government units, professional associations in tourism and local family businesses active in tourism. This paper deals with the influence of the carrier of the function of tourism development and the management of the image of the tourism offer in the e-sphere, and the accompanying research is based on a combination of theoretical approach and empirical data, and presents the way in which these subjects combine and cooperate in shaping the umbrella marketing concept of the promotion of the tourist offer in Slavonia.
Keywords: Slavonia, rural tourism, development, e-marketing, cluster